Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Kreditna aktivnost bankarskog sektora se mora povećati bez obzira na to što je u pitanju složen proces, jer nerijetko mala i srednja preduzeća posežu za zaduživanjem na crnom tržištu novca, saopštio je bankarski ombudsman, Halil Kalač. On je kazao za Pobjedu da je povećanje kreditiranja moguće kroz jačanje uloge Investiciono- razvojnog fonda (IRF), formiranje specijalizovane banke za kreditiranje u poljoprivredi, turizmu, izvozu, stanovništva, povećanje nivoa računovodstvene discipline i finansijsko izvještavanje u ekonomskom sistemu u cjelini. “što prije treba formirati i međubankarsko tržište, što ce ojačati ponudu kreditnih proizvoda”, naveo je Kalač, odgovarajući na pitanje na koji način povećati nivo kredita privredi. Iz privrede uporno upozoravaju da ne samo što su kamate visoke, nego nema dovoljno ni kredita. Bez obzira na napredak u posljednje tri godine, banke ne predstavljaju dovoljan izvor kredita za razvoj privrede. To se, kako je rekao Kalač, najbolje vidi iz uporednih podataka iz maja ove godine kada su ukupni krediti iznosili 2,37 milijardi EUR i bili su 1,5 odsto manji u odnosu na isti period prošle godine. Za razliku od njih, depoziti su veći preko deset odsto. „Mala i srednja preduzeća posežu za zaduživanjem na crnom tržištu, pošto su njihova sredstva ograničena, a dobit većini ne garantuje da mogu ići u razvoj svojim kapitalom“, kazao je Kalač. On je podsjetio da u privredi i zapošljavanju dominiraju mala i srednja preduzeća. U tim preduzećima radi 67 odsto zaposlenih, a u velikim 23 odsto. Kalač smatra da bi Centralna banka (CBCG) trebalo u okviru monetarne i kreditne politike jače da relaksira rezervisanja za kreditne gubitke, sagleda mogućnost privremenog korišćenja sredstava obavezne rezerve u funkciji podrške privredi, ali do nivoa koji neće ugroziti stabilnost sistema. „Neophodno je i da CBCG mjerama omogući lakše reprogramiranje NPL loših kredita. Novoodobrene kredite treba izdvojiti u posebnu klasifikacionu grupu, ako analize pokažu održivost biznis plana preduzeća, CBCG treba da definiše da banke moraju oslobađati kolaterale ukoliko se kredit značajno smanjio i u slučajevima gdje je to tehnički moguće, kako bi dužnik mogao brže da efektuira svoja sredstva",ocijenio je Kalač. Povećanje kreditne aktivnosti moguće je, kako je naveo, samo uz aktivno učešće države i međunarodnih institucija nadležnih za pomoć zemljama kandidatima za članstvo u EU. Nema sumnje da je poželjno da banke budu osnovni izvor kreditnih sredstava i na tome treba istrajati. Međutim, svaki administrativni pritisak na banke može rezultirati rizikom po banku, a to znači rizik i za sistem upozorava bankarski ombudsman. Kalač smatra da sistemsko rješenje treba tražiti kroz poboljšanje strukture ekonomskog sistema i to afirmacijom preduzetništva, smanjenjem spoljnotrgovinskog deficita, povećanjem izvoza i stranih investicija, kao i aktivnijim učešćem bankarskog sektora u poslovni život preduzeća. Komentarišući visoke kamatne stope i pored blagog pada, on je kazao da su one, pored profitne marže, zaštite od rizika, rezultat i više negativnih trendova u ekonomiji, od kojih su najznačajniji visok spoljnotrgovinski deficit, nelikvidnost preduzeća, nestabilan trend stranih investicija, kao i visok nivo rizika zemlje. Kalač je podsjetio da je dugačak spisak primjedbi preduzeća na račun banaka. Oni se uporno žale na otežan pristup kreditima zbog visoke kamatne stope, visine kolaterala i dužine grejs perioda. Sa druge strane, kako je naveo, i banke imaju niz primjedbi na preduzeća, frizirane finansijske izvještaje, lošu pravnu zaštitu povjerilaca, nelikvidnost preduzeća, lošu kreditnu istoriju, visoku kolateralizaciju i slično. (kraj) mar