Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložili su parlamentu da usvoji izmjene i dopune zakona o igrama na sreæu i porezima na dohodak fizièkih lica i na dodatu vrijednost, kako bi se poboljšalo stanje u sektoru igara na sreæu. Usvajanju predloženih izmjena i dopuna protivili su se predstavnici Socijalistièke narodne partije (SNP), dok je Mladen Bojaniæ iz Pozitivne Crne Gore saopštio da se neæe izjašnjavati dok ne bude poznat stav Vlade u vezi sa tim. Poslanik SNP-a i predsjednik Odbora, Aleksandar Damjanoviæ, smatra da bi u oblasti igara na sreæu trebalo primjenjivati adekvatnu poresku i koncesionu politiku, kako bi se izbjeglo da se teret oporezivanja, predviðen izmjenama i dopunama zakonskih rješenja, prelije samo na dio prireðivaèa. »Predloženim rješenjima se fokus stavlja na kladionice, koje zapošljavaju 90 odsto radnika u ovoj oblasti i plaæaju najveæi dio naknada. Oni bi sada trebalo da podnesu najveæi dio tereta namjere države da oporezuje oblast igara na sreæu«, rekao je Damjanoviæ na sjednici Odbora. On smatra da poseban problem u sektoru igara na sreæu predstavlja internet klaðenje, koje omoguæava odlivanje prihoda van granica Crne Gore, bez prethodnog oporezivanja dobitaka. »To je nelojalna konkurencija, zbog èega sam tražio da se sprijeèi moguænost klaðenja na internetu«, naveo je Damjanoviæ. Nelojalnu konkurenciju, prema njegovim rijeèima, predstavljaju i takozvani terminali za klaðenje, s obzirom na to da nijesu adekvatno oporezovani. »Neadekvatna poreska politika u oblasti igara na sreæu može dovesti do znaèajnih gubitaka prihoda po državu. Zato nam je neophodan adekvatan online sistem nadzora. Crna Gora je, zbog nedostatka sistema nadzora izgubila milione tokom svih ovih godina«, saopštio je Damjanoviæ. On je podsjetio i da je u maju prošle godine formirana radna grupa koja bi trebalo da izradi sistemski osnov za zakon kojim bi se uredila oblast igara na sreæu, ali da su rezultati izostali zbog razlièitog viðenja situacije njenih èlanova. Sjednici Odbora nijesu prisustvovali predstavnici Ministarstva finansija i Uprave za igre na sreæu, jer Vlada nije zauzela stav o predloženim izmjenama zakona i amandmanima na njih. Bojaniæ je saopštio da se o predloženim izmjenama i amandmanima neæe izjasniti, jer je izostalo mišljenje Vlade na tu temu. »Bez tog mišljenja, ne bih ulazio u raspravu. Ovo zahtijeva veliku raspravu, kako bismo utvrdili gdje smo kada je rijeè o igrama na sreæu i gdje se gubi veliki dio novca«, rekao je Bojaniæ. Poslanik SNP-a, Srðan Miliæ, naveo je da neæe dozvoliti da oštrica predloženih izmjena i dopuna bude usmjerena na kladionice, dok se preko kazina iz zemlje odlivaju milioni. »Ljute se na mene iz hotela Maestral zbog toga. Na plenumu æu govoriti više o tome koliko novca je izneseno iz Crne Gore od otvaranja tog kazina«, rekao je Miliæ i dodao da je preko milijardu EUR izneseno iz zemlje bez oporezivanja. On smatra i da bi adekvatnija poreska politika u sektoru igara na sreæu doprinijela i drugaèijem rješavanju odreðenih socijalnih pitanja u Crnoj Gori. »Ovdje treba da doðu državni službenici i daju nam neke odgovore«, poruèio je Miliæ. Poslanik Kluba albanskih partija, Nik Ðeljošaj, tražio je da se dostave podaci o postojeæim prihodima po osnovu oporezivanja i oèekivanom nivou naplate ukoliko se usvoje predložene izmjene i dopune zakona i amandmani na njih. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jeliæ, saopštio je da je grupa poslanika te partije predložila izmjene i dopune tri zakona kako bi se popravilo postojeæe stanje u oblasti oporezivanja igara na sreæu. »DPS je na ovaj naèin pokušao da obezbijedi da se dio prihoda koji se ostvari u oblasti igara na sreæu privuèe u budžet«, objasnio je Jeliæ i dodao da se bez novog sistemskog zakona u toj oblasti ne mogu zaštititi državni interesi. On je pitao da li su kladionice najveæi koncesionari, s obzirom na to da veliki dio njih nije registrovan iako prireðuje igre na sreæu. »Posebna prièa su kazina. To bi se pitanje moglo riješiti ukoliko Uprava za igre na sreæu to bude htjela«, rekao je Jeliæ i predložio primjenu takozvanog njemaèkog modela, koji podrazumijeva oporezivanje dobitaka u kazinima sa 80 odsto. On je naveo i da bi za ureðenje oblasti internet klaðenja trebalo riješiti sistemski. Neophodan je, kako tvrdi, sistemski zakon, jer se kroz predlog DPS-a rješava samo dio problema u oblasti igara na sreæu. »Šta radi Uprava za igre na sreæu ako ne riješi ova pitanja? Siva ekonomija je najviše prisutna u ovoj oblasti«, kazao je Jeliæ. Grupa poslanika DPS-a predložila je izmjene postojeæeg Zakona o igrama na sreæu, kako bi se fiksni dio koncesione naknade za prireðivanje igara na sreæu kazinima, kladionicama i automat klubovima poveæao 50 odsto. Usvajanjem predloženog rješenja bilo je predviðeno da godišnja koncesiona naknada u kazinima iznosi 75 hiljada EUR, a mjeseèna naknada za kladionice i automat klubove bude 750, odnosno 75 EUR. Na predložene izmjene postojeæeg zakona prihvaæeni su amandmani poslanika DPS-a, Nikole Gegaja i Radovana Obradoviæa, kojim je predviðeno poveæanje fiksnog dijela koncesione naknade od 30 odsto, tako da bi ona za kazina iznosila 65 hiljada EUR, kladionice 650, a automat klubove 65 EUR. Gegaj i Obradoviæ su predložene amandmane obrazložili èinjenicom da bi poveæanje fiksne koncesione naknade od 50 odsto moglo dovesti do smanjenja obima poslovanja, prestanka obavljanja djelatnosti u odreðenom obimu objekata i otpuštanja zaposlenih. Oni su predlagali i da se prireðivaèima lutrijskih igara na sreæu, zbog neravnopravnog tretmana u odnosu na ostale, uvede obaveza plaæanja fiksne godišnje naknade od 65 hiljada EUR, ali to nije prihvaæeno. Podršku nije dobio ni predlog da se izmijeni osnovica za obraèun varijabilnog dijela naknade za prireðivanje lutrijskih igara na sreæu u cilju ujednaèavanja optereæenja pa osnovu plaæanja naknade za sve prireðivaèe. Grupa poslanika DPS-a, u kojoj su pored Jeliæa bili i Filip Vukoviæ, Veljko Zarubica, Marta Šæepanoviæ i Zorica Kovaèeviæ, predložili su izmjene i dopune zakona o porezu na dohodak fizièkih lica, kako bi se obezbijedilo oporezivanje svih dobitaka prireðivaèa veæih od 100 EUR po stopi od 15 odsto. Gegaj i Obradoviæ su amandmanski djelovali i na te izmjene. Oni su predložili da nema ogranièenja kod oporezivanja dobitaka od igara na sreæu i da se ukupan iznos dobitka oporezuje po stopi od 15 odsto, imajuæi u vidu vrstu dobitka i poresku politiku koja je zasniva na malom broju poreskih osloboðenja. Prihvaæen je i amandman kojim se predlaže se da nema ogranièenja kod oporezivanja dobitaka od igara na sreæu i da se ukupan iznos oporezuje po stopi od 15 odsto. Grupa poslanika DPS-a predložila je i dopunu Zakona o porezu na dodatu vrijednost, u smislu da se prireðivaèi igara na sreæu oslobode plaæanja tog poreza, kako bi se obezbijedilo usklaðivanje sa zakonodavstvom EU. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet usvojio je danas i predlog ocjena i stavova povodom održanog konsultativnog saslušanja o stambenim kreditima indeksiranim u švajcarskim francima (CHF) i primjeni devizne klauzule u kreditnim ugovorima. Usvojenim ocjenama i stavovima se, izmeðu ostalog, predlaže Hypo Alpe Adria banci (HAAB) i njenim klijentima da vansudskim poravnanjem riješe spor zbog kredita koje je banka odobravala u švajcarskim francima, što bi bilo najefikasnije, jer bi se izbjegle dugotrajne sudske procedure i visoki troškovi. Vansudskim poravnanjem bi klijenti dobili povoljnije uslove, tako što bi kredit otplaæivali po fiksnom kursu koji je odgovarao odnosu eura i švajcarskog franka kada je zajam odobren umanjenom za najviše deset odsto i sa fiksnom kamatnom stopom. Uz to, klijentima bi se uraèunao dio koji su pretplatili. HAAB je sporne kredite odobravala 2007. i 2008. godine, a zbog drastiène promjene odnosa CHF i EUR od poèetka krize mnogim klijentima su na mjeseènom nivou konstantno uveæavani iznosi koje moraju da izmire, tako da im je glavnica sada veæa nego kada su podigli kredit. Centar za zaštitu potrošaèa (CEZAP) podnio je u ime 300 klijenata, prvu kolektivnu tužbu protiv neke banke u Crnoj Gori. (kraj) nar/bvm