Podgorica, (MINA) - Direktor Agencije za radio-difuziju (ARD) Abaz Džafiæ smatra da sve propise treba struèno analizirati i predložiti rješenja da se proces dodjele radio-difuznih fekvencija što prije deblokira. “To mogu da urade samo Savjet Agencije za elektronske komunikacije i Savjet ARD, bez bilo kakvih posrednika”, kazao je Džafiæ agenciji MINA. ARD se, kako je kazao, u proteklih šest godina ozbiljno posvetila planiranju radio-difuznog spektra i stvorila moguænost za rad velikog broja elektronskih medija. “Imala je i krajnje odgovoran odnos prema sprovoðenju tendera za raspodjelu frekvencija, na kojima su, bez ozbiljnijih prigovora ili sudskih postupaka, uèestvovali i najprestižniji domaæi i inostrani mediji”, kazao je Džafiæ. On je podsjetio da je ARD, tokom sastavljanja Zakona o elektronskim komunikacijama, upozoravala da taj dokument ne stvara jasne osnove za sprovoðenje tenderskih procedura za dodjelu radio-difuznih frekvencija. “Sve naše primjedbe upuæivane nadležnim ministarstvima, pa i Vladi, odbijene su, a Zakon je po veoma ubrzanoj proceduri usvojen u Skupštini Crne Gore”, napomenuo je Džafiæ. On je objasnio da je tim Zakonom izvršena preraspodjela ili ukidanje niza nadležnosti ARD, a meðu njima i onih koje se odnose na propisivanje uslova i sprovoðenje postupka dodjele prava za emitovanje radio ili TV programa. “U takvoj situaciji, Savjet ARD nije bio mišljenja da je, sa takvim konfuznim pravnim rješenjima, moguæe organizovati i sprovesti tender za dodjelu prava na korišæenje radio-difuznih frekvencija, a da to bude u skladu sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore. Sve ostalo su neutemeljene optužbe direktora Televizije Vijesti (Slavoljuba Šæekiæa), koje èesto imaju i prizemne oblike kampanje protiv ove institucije, na koje ona neæe odgovarati”, rekao je Džafiæ. On je kazao da ARD nije, na zahtjev Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, dala saglasnosti za raspisivanje tendera za dodjelu radio-difuznih frekvencija, zato što u tom Zakonu ARD nije odreðena kao institucija nadležna za programske sadržaje. “Takoðe, tim Zakonom je propisano da tendersku proceduru sprovodi komisija Agencije za elektronske komunikacije, bez bližih naznaka ko èini tu komisiju, šta su njene nadležnosti i na koji naèin odluèuje”, naveo je on. Tim dokumentom, dodao je Džafiæ, propisana je zabrana da u toj komisiji budu predstavnici Agencije za elektronske komunikacije, “pa ostaje nejasno ko bi, u stvari, odluèivao na tom tenderu i pod kojim uslovima”. Komentarišuæi preporuku Ministarstva saobraæaja, pomorstav i telekomunikacija da ARD do donošenja novog zakona o elektronskim medijima obavlja poslove regulatora u skladu sa odredbama Zakona o elektronskim komunikacijama, Džafiæ je rekao da je za ARD bila veoma èudna okolnost da Vlada razmatra to pitanje “jer ne vidimo njenu nadležnost po ovom osnovu”. On je podsjetio da je Savjet ARD, ipak, 17. Juna, razmotrio Vladinu preporuku da “do donošenja Zakona o elektronskim medijima, obavlja funkciju tijela za programske sadržaje u smislu Zakona o elektronskim komunikacijama”. “Savjet je jednoglasno potvrdio svoj raniji stav da taj zakon ne daje ovoj instituciji pravo da participira u tenderskoj proceduri dodjele radio-difuznih frekvencija, i da bi svaka drugaèija odluka bila nezakonita i pravno neutemeljena. To se ne može nadomjestiti nièijom preporukom, jer rezultat elementarne sudske provjere legalnosti odluka sa tog tendera jasan je èak i studentima prve godine prava”, rekao je Džafiæ. Prema njegovim rijeèima, 2009. godine, u skladu sa Zakonom o radio-difuziji, ARD je dva puta raspodijelila komercijalnim emiterima novac prikupljen od radio-difuzne pretplate. “Te raspodjele su sprovedene u okviru odluka i kriterijuma koje je utvrdio Savjet ARD”. Džafiæ je objasnio da nadležnosti ARD po osnovu raspodjele sredstava iz fondova za pomoæ emiterima nemaju nikakvih dodirnih taèaka sa nadležnostima “regulatornog organa za programske sadržaje”, u dijelu sprovoðenja tenderske procedure za dodjelu frekvencija. “ARD nije imala pravo da zadrži ranije prikupljeni novac iz fondova za pomoæ emiterima, zbog promjene odreðenog dijela regulatornih nadležnosti”, dodao je on. Džafiæ je rekao da je Televizija Vijesti, ako je smatrala da tu postoji bili šta nelegalno, mogla da ne uèestvuje na tenderima za raspodjelu sredstava emiterima. “Televiziji 777 dodijeljeno je pravo na emitovanje programa putem distribucionih sistema saglasno Zakonu i Pravilniku o postupku izdavanja dozvola za prenos i emitovanje radio-difuznih signala. To je isti Pravilnik po kome je i Televizija Vijesti dobila status emitera posredstvom ovih sistema, što je Šæekiæ vjerovatno zaboravio”, kazao je Džafiæ. Prema njegovim rijeèima, za status emitera posredstvom distribucionih sistema se ne izdaju frekvencije i ne sprovode tenderske procedure, a odluke po tom osnovu donosi Savjet ARD-a. “Sve te procedure uredno su sprovedene saglasno Zakonu o radio-difuziji i podzakonskim aktima ARD 2008. godine. To nema nikakve veze sa tenderima za dodjelu radio-difuznih frekvencija kao ogranièenog prirodnog resursa”, rekao je Džafiæ. “ARD æe i dalje obavljeti poslove koji su joj dati u nadležnost po Zakonu o radio-difuziji i podzakonskim aktima ove Agencije, kao i izdatim dozvolama emiterima, ali neæe participirati u tenderskoj proceduri drugih institucija bez jasnih, zakonom ustanovljenih nadležnosti po tom osnovu”, poruèio je on. Džafiæ je, u vezi prihoda po osnovu izdatih radio-difuznih frkvencija, rekao da ARD smatra da sve slobodne frekvencije, u zakonom propisanoj proceduri, uvijek treba staviti na raspolaganje emiterima. “Meðutim, prihod po tom osnovu ne smije biti razlog za kršenje propisa”. On je odbacio “insinuacije Šæekiæa o navodnim lošim namjerama prema bilo kojem emiteru, ukljuèujuæi i TV Vijesti”. “Agencija izražava posebno interesovanje za ponuðenu argumentaciju nadležnog ministra (Andrije) Lompara o bilo kojem obliku nesklada našeg regulatornog rada sa pozitivno-pravnim propisima u Crnoj Gori”, rekao je Džafiæ. (kraj) mil/gop