Preko 500 miliona EUR direktnih stranih ulaganja
- Preko 500 miliona EUR direktnih stranih ulaganja
- Post By kristina
- 11:00, 3 januar, 2007

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je prošle godine privukla preko 500 miliona EUR stranih direktnih investicija, što je tri puta više od priliva planiranog Agendom ekonomskih reformi i za 30 odsto bolje u odnosu na 2005.
Prema podacima Agencije za promociju investicija (MIPA), broj registrovanih stranih investitora je premašio tri hiljade.
Direktor Agencije Petar Ivanoviæ smatra da su to odlièni rezultati, ali i pored toga nije potpuno zadovoljan.
»Konkretne ponude za velike investicije suviše dugo èekaju na odgovore. Moramo shvatiti da se ne možemo takmièiti u Formuli 1 sa mehanièarima koji jedva da znaju da poprave Fiæu«, rekao je on u intervjuu agenciji Mina-business. »Ako želimo brži razvoj, moramo brže da odluèujemo i više da radimo«.
Agencija za promociju investicija procjenjuje da æe ove godine direktne strane investicije dostiæi 650 miliona EUR, a oèekuju i dalji rast broja stranih investitora i veæe efekte na zaposlenost.
Ivanoviæ je saopštio da veæ sada u Crnoj Gori skoro 20 hiljada zaposlenih radi u firmama èiji su vlasnici strani investitori.
On je uvjeren da æe ova, biti godina izbora buduænosti Crne Gore.
»Ili æemo kaskati vijugavim stazama tranzicije ili æemo konaèno shvatiti da bez snažnog privatnog sektora, dakle i domaæih i stranih investitora, nema razvijene Crne Gore. Kada bi posljedice naše odluke pripadale nekom drugom manje bih se brinuo ali, to nije tako«, kazao je Ivanoviæ.
U Agenciji namjeravaju da se ove godine fokusiraju na promociju energetike i infrastrukture jer bez nema nema razvoja ili je mnogo spor.
Ivanoviæ tvrdi da Crna Gora može da izvozi struju, ali u ovom momentu nema dovoljno ni za sopstvene potrebe.
Prema njegovim rijeèima, Crna Gora trenutno jedina zemlja u regionu bez jednog jedinog kilometra autoputa.
»Treæa oblast odnosi se na razvoj informatike. Pokušaæemo da privuèemo par renomiranih firmi da investiraju u Crnu Goru u razvoj tehnološkog parka. Znam da æe oko sve tri oblasti biti dosta problema ali, svaki progres je majka problema«, dodao je Ivanoviæ.
On je naveo da su investitori poput norveškog Statkrafta, amerièkih firmi Bechtel i Foster Wheller, kanadskog PM Securities-a, maðarskog konzorcijuma Trigranit i austrijskog Strabaga veæ nekoliko puta potvrdili spremnost da investiraju u Crnu Goru.
Crnu Goru je nedavno posjetio i predsjednik kompanije Statkraft koja je u 2005. ostvarila prihod za preko 20 odsto veæi od crnogorskog bruto domaæeg proizvoda Crne Gore i saopštio da je njegova firma sprema da uloži koliko treba, a za poèetak izmeðu 500 miliona EUR i jedne milijarde.
»Mogu da najavim koliko hoæete firmi ali, ne živi se od najava i politièkih parola. Još manje od kritika dušebrižnika«, ocijenio je Ivanoviæ. »Dakle, veæ imamo firmu koja spremna da uloži dva puta više od ukupnog iznosa svih investicija u 2005.»
Agencija je registrovala i interesovanja stranih investitora za privatna-javna partnerstva, mada Ivanoviæ smatra da je mnogo bolje kada postoji samo privatna firma koja radi na tržišnim principima, nego kada napravi ortakluk sa državom.
On je pojasnio da èesto taj ortakluk graðane košta mnogo više.
„Država ima u svojim rukama zakon i ništa joj više ne treba. Još smo daleko od razumijevanja i shvatanja uloge koju može da ima privatno-javno partnerstvo, zbog èega smatram da treba što prije okonèati proces privatizacije”, kazao je Ivanoviæ.
MIPA saraðuje i sa domaæim investitorima, ali to u ovom momentu nije njen prioritet.
Ivanoviæ je rekao da u zemlji u kojoj postoji nacionalni tretman stranaca, investitore ne treba odvajati na domaæe i strane.
On smatra da Crna Gora, da bi postala atraktivnija za strane investitore, mora imati viziju razvoja, sa jasnim ciljevima i rokovima i odgovornim pojedincima koji ih mogu ostvariti.
Ivanoviæ tvrdi da je potrebno dalje razvijati privatni biznis, slobodno tržište, jaèati institucije i vladavinu prava.
Neophodan je, dodao je on, pravni sistem kojem se vjeruje, a ne koji navlaèi sumnju, kao i dodatno otvaranje ekonomiju, demistifikacija deficita u spoljnoj trgovini, razvoj specijalistièkih znanja i gradnja informatièkog društva.
Ivanoviæ je ponovio da Crna Gora treba da smanji administraciju, birokratiju i ogromnu moæ države i politièkih partija.
»Treba nam novi naèin razmišljanja, rješavanja problema i razbijanja predrasuda, kako o nama samima, tako i o problema koji stoje na putu našem razvoju«, preporuka je Ivanoviæa.
On smatra da su neke institucije, poput Centralne banke, veoma zabrinute za deficit i od toga prave famu.
“Deficit nije isto što i dug. Ako samo saberete poslednje èetiri godine, crnogorski deficit u spoljnoj trgovini iznosi preko 1,5 milijardi EUR. Mi niti štampamo novac, niti nama neko poklanja proizvode koje uvozimo. Cio uvoz plaæamo, odakle?”, upitao je Ivanoviæ.
On je kazao da dobar dio deficita vodi porijeklo iz investicija, a tvrdi da on nije prepreka razvoju, veæ da ga nema, razvoj bi bio mnogo sporiji.
Prema njegovom mišljenju, sve dok se deficit ne finansira iz poveæanih poreza, on doprinosi razvoju, a porezi se u Crnoj Gori smanjuju.
(kraj) kmh/bvm