• petak, 25 jul 2025

Prerada i dalje u teškom položaju

Prerada i dalje u teškom položaju
Pljevlja, (MINA–BUSINESS) – Položaj crnogorske preraðivaèke industrije, ukljuèijuæi i preradu metala, mašinogradnju i elektroindustriju i dalje je vrlo težak, ocijenjeno je danas u Pljevljima na sjednici Odbora Udruženja tih grana Privredne komore Crne Gore. Predstavnici kompanija iz ove oblasti saopštili su da ona, ukoliko nijesu zatvorena, rade smanjenim kapacitetom i teško nalaze strateške partnere, dok su restrukturiranje i privatizacija sporiji nego što je oèekivano. Prema rijeèima sekretara Odbora, Buda Kotrija, grane koje èine ovo Udruženje obezbjeðuju oko 75 odsto ukupne inudistrijske proizvodnje Crne Gore. Ocijenjeno je da je poveæanju industrijske proizvodnje za devet mjeseci ove godine, od 11,9 odsto, posebno doprinio rast produkcije elektriène energije, kao i nikšiæka Željezara u oblasti metalurgije. Direktor Termoelektrane Pljevlja Slavko Vukašinoviæ smatra da se na osnovu pokazatelja o poveæanju proizvodnje za prvih devet mjeseci može steæi pogrešna slika pravog stanja u energetici. »Problemi u energetici su više nego alarmantni, makar što se tièe Termoelektrane« , rekao je on, ocjenjujuæi da je slièno stanje i u Rudniku uglja Pljevlja. Vukašinoviæ je kazao da, s obzirom na kolièinu struje koja nedostaje Crnoj Gori, pored hidroenergetskog sistema Buk Bijela treba razmatrati i gradnju drugih energetskih objekata, podsjeæajuæi da je Termoelektrana najviše zaniteresovana za izgradnju njenog drugog bloka. Rudnik uglja je, prema rijeèima predsjednika njegovog Odbora direktora Ðorða Džuveroviæa, zadovoljan ostvarenim fizièkim obimom proizvodnje za devet mjeseci. On se složio sa Vukašinoviæem ocjenom stanja u energetici i rekao da se teško mogu oèekivati rezultati poput onih iz prethodnih godina. Džuveroviæ smatra da za narednu godinu blagovremeno treba pripremiti kvalitetan i realan energetski bilans, kao i uraditi strategija razvoja ovog sektora. »Nepotrebno trošimo veliku energiju na to da li je Buk Bijela bolja od drugog bloka Termoelektrane Pljevlja ili sistem hidroelektrana Tara – Moraèa bolji i od jedne ili druge opcije«, ocijenio je Džuveroviæ, dodajuæi da bi trebalo paralelno razvijati objekte za proizvodnju struje od vode i uglja. (kraj) mjl/anf/kmh