Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora ima samo jedan adut na koji može raèunati u turistièkoj konkurenciji, a to je prirodni potencijal koji mora saèuvati, smatra jedan od autora Master plana razvoja turizma do 2020. godine, Johan Fridrih Engel /Johann Friedrich Engel/. »Crna Gora nema ekonomsku i privrednu moæ, veæ potencijal kojim ih može ojaèati«, rekao je Engel agenciji Mina-business. Kao najveæi potencijal, ali neiskorišæen, on je naveo ulcinjsku rivijeru. »Ulcinjska plaža je sada u takvom stanju da se ne bih usudio da tamo dovedem stranog investitora«, rekao je Engel. On je pojasnio da u Ulcinju još postoji nelegalna gradnja i da je èak, na plaži napravljen put koji presijeca ekološku zonu, što je suprotno standardima. »Crnogorska Vlada je odluèila da ukloni put, ali to još nije uraðeno. Najveæi potencijal tog kraja je pejzaž, a najveæi problem smeæe. Nerazumljivo je da grad koji želi da živi od te plaže dopušta takve stvari«, kazao je Engel. On je podsjetio da je Ministarstvo turizma zahvaljujuæi poboljšanju turistièke ponude uspjelo da privuèe strane turoperatore, ali je dodao da je turiste u Ulcinju doèekao »haos«. »Na jednoj strani zemlja pokazuje fascinantnu stranu i prirodu, a na drugoj je ljeti na plažama haos. U ulcinjskim hotelima su ljetos bili njemaèki turisti, koji su doživjeli da vide automobile parkirane u šumi i na livadama, kao i stotine porodica koje su pravile piknik na terenu hotela, pa su preko njih morali da preskaèu«, saopštio je Engel. On je dodao da to nije i ne može biti odgovornost Vlade, resornog Ministarstva i opštine, veæ menadžmenta hotela koji ništa ne preduzima. »Taj direktor kod mene ne bi bio ni dva dana«, rekao je Engel. On je kazao da je crnogorskom imidžu štetilo smeæe koje su turisti mogli da vide u Budvi u toku ljetnje sezone i da, prema evropskom pravu, gosti mogu da traže odštetu za neugodnosti. U kratkoroènim mjerama predloženim Master planom, prema rijeèima Engela, Crna Gora je napravila znaèajan napredak, postavila je odliènu turistièku signalizaciju, unaprijedila puteve i èistoæu na njima i u gradovima, formirala turistièku inspekciju i osmislila marketinšku kampanju. »Imate jednu od najboljih turistièkih signalizacija koje sam vidio, a prije tri godine kada sam došao u Crnu Goru, nije èak postojala ni dobra autokarta. Crna Gora je u fazi kada je strani turisti otkrivaju, ranije je bila nepoznata, a sada se predstavlja kao divlja ljepota«, kazao je Engel. On je ocijenio da raste interesovanje stranih turista za Crnu Goru, o èemu svjedoæe i èetiri emisije posveæene njoj na njemaèkoj televiziji. Preduslovi za razvoj turizma su, podsjetio je Engel, funkcionalna infrastruktura, putevi, aerodromi, snabdijevanje vodom i elektriènom energijom, uklanjanje otpada i prostorno planiranje. »Potrebno je primijeniti ekološke standarde, posebno što je, Crna Gora prema Ustavu, ekološka država, i planirati prostor. Èini mi se da u Crnoj Gori postoji stara praksa koju je jedan francuski general zabilježio 1820. godine, a to je da svaki Crnogorac vjeruje da je najbolji arhitekta, a gradi u zavisnosti od raspoloženja«, smatra Engel. Master planom je, dugoroèno, predviðeno uklanjanje Aerodroma Tivat i gradnja turistièkog kompleksa sa sportskim terenima, a na starom solilu rezervata za ptice. »To je sve nemoguæe smjestiti pored aerodroma. Meðutim, to æe biti pitanje aktuelno tek za 15 do 20 godina i to je posljednja faza predviðena Master planom«, dodao je Engel. Prema njegovoj ocjeni, veliki problem Crne Gore je uzan prostor na obali na kojem nije moguæe graditi hotelske komplekse bez izmiještanja sadašnjih objekata. »Postoji problem kanalizacionih voda u Kotoru, pretovara cementa u Risnu, planirane cementara u Herceg Novom, Brodogradilišta iz kojeg u more odlaze otrovne boje, kao i ratne luke u Tivtu koja danas nikome nije potrebna. Te poslove nije moguæe uskladiti sa turistièkim kvalitetom, a jednog dana æe morati biti premješteni na drugo mjesto«, ocijenio je Engel. Najbolja lokacija za te djelatnosti, prema njegovim rijeèima, je Bar. Engel je, na pitanje da li se u razvoj turizma uklapaju planovi kotorskog Jugopetola i britanskih kompanija Ramko Enerdži /Ramco Energy/ i Star Petroleum da u crnogorskom podmorju eksploatišu gas i naftu, rekao da su takva bušenja u svijetu danas »veoma èista«. »Moja prva reakcija na tu informaciju je da nema argumenata protiv te namjere. Ako bi Crna Gora imala sreæu da sjedi na nalazištima nafte, to bi me veoma radovalo«, rekao je Engel. Kao primjer svjetskih turistièkih centara u blizini nalazišta, on je naveo Meksiko i Karibe. (kraj) dmc