Privremena mjera za imovinu Imleka i Knjaz Miloša
- Privremena mjera za imovinu Imleka i Knjaz Miloša
- Post By urednik
- 08:44, 23 avgust, 2013

Beograd, (MINA-BUSINESS) - Srbija je uvela privremenu mjeru raspolaganja i otuðenja imovine Imleka, Mljekare Subotica, fabrike mineralne vode Knjaz Miloš, kompanije Bambi Banat i još tri firme, zbog sumnje da pripadaju preminulom ruskom tajkunu Borisu Berezovskom.
Takvu mjeru donio je Viši sud u Beogradu, 11. jula ove godine, na zahtjev ruskih vlasti od decembra prošle godine, piše Politika.
Privremena mjera obezbjeðenja oduzimanja imovinske koristi veæ je upisana u Agenciji za privredne registre (APR) i Centralnom registru hartija od vrednosti (CRHOV).
Meðutim, izvori Politike, od kojih neki važe za vlasnike ovih kompanija, tvrde da je Apelacioni sud donio novo rješenje kojim se u potpunosti poništava prvostepena odluka, jer te firme nijesu u vlasništvu Berezovskog.
Politika još nema potvrdu da je Apelacioni sud donio takvu odluku, a nejasno je i odakle bi pojedinci iz vrha Dunav hrana grupe za takvu sudsku odluku znali prije nego što se objavi.
Isti izvori tvrde da Salford nije bio kupac ovih firmi veæ samo „menadžer investicije”, dakle firma koja je za odreðenu naknadu upravljala poslovanjem ovih kompanija koje spadaju meðu najbolje u Srbiji.
Politik podsjeæa da se do sada vjerovalo da iza ovih kompanija stoji srpski biznismen Milan Beko. Meðutim, prvostepeno rješenje Višeg suda u Beogradu navodi na pomisao da je nekadašnji ministar za privatizaciju kupovao ove firme za raèun ruskog tajkuna koji je krajem marta pronaðen mrtav u Londonu.
Zapljenu imovine najveæih srpskih mljekara, subotièke i Imleka, kao i Knjaza Miloša i Bambija, zatražile su ruske vlasti. Zahtjev je Ministarstvu pravde Srbije stigao u decembru prošle godine.
Ministarstvo ga je proslijedilo tužilaštvu i Višem sudu koji je 11. jula donio rješenje kojim se odreðuje privremena mjera obezbjeðenja oduzimanja imovinske koristi ovim preduzeæima.
U rješenju Višeg suda u Beogradu piše da se uvodi privremena mjera kompanijama Dunav hrana grupa, sa sjedištem na adresi Lokatelikade 1, Amsterdam, Holandija i firmi Klates holding BV, iz holandskog Utrehta. Ove firme su pored vlasništva u Imleku, Mljekari Subotica, Bambiju i Knjazu Milošu, imale vlasništvo i u firmama Belosavac 2001 iz Smederevske Palanke i Sekopaku, društvu za postupanje sa ambalažnim otpadom iz Beograda.
Posebno je interesantno da je mjera stavljena i na imovinu Bambi parka iz Požarevca, koji je svojevremeno gradio Marko Miloševiæ, sin nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševiæa.
U rješenju Višeg suda u Beogradu dodaje se da zabrana korišæenja i raspolaganja pravima iz akcija i udjela navedenih privrednih subjekata ukljuèuje i uskraæivanje prava prinudnim upravnicima imovine Berezovski Borièa Abramovièa, predstavnicima kompanije Grant Tornton UK LLP, sa adresom Finsburi skver 30, London, Nikolasu Stjuartu Vudu i Kevinu Džonu Helardu, da zakljuèuju pravne poslove koji se odnose na raspolaganje predmetnim akcijama i vlasnièkim udjelima.
Cijela prièa o imovini Borisa Berezovskog u Srbiji krenula je od istraživanja meðunarodne grupe istraživaèkih novinara koje je krajem prošle godine objavljeno u britanskom Gardianu. Novinari su zapravo istraživali ko stoji iza ofšor kompanija u državama koje slove kao poreski rajevi i fokus te prièe bio je na ljudima koji su prodavali svoja imena da bi zavarali tragove koji bi vodili do pravih vlasnika preduzeæa.
Meðu više hiljada kompanija, isplivalo je i ime Salford kapital partners sa Britanskih djevièanskih ostrva.
Gardian je tada objavio da je Salford, sa prikrivenog vlasništva, uložio 750 miliona britanskih funti investicija u Gruziji i Srbiji za gruzijskog oligarha Badrija Patarkacišvilija.
Ovaj Gruzijac je oznaèen kao partner Borisa Berezovskog sa kojim je i pobjegao u London.
Patarkacišvili je umro 2008. u Velikoj Britaniji.
Nepunih mjesec od objavljivanja teksta Srbiji je stigao zahtjev ruskih vlasti da zamrzne imovinu Salforda.
U istom tekstu je Gardian apostrofirao Judžina Džefija kao manjinskog suvlasnika Salforda. Za Džefija je navedeno da je prvobitno radio u ruskom ministarstvu finansija, a da je kasnije stekao državljanstvo SAD i luksuzni stan u centru Londona, taènije u Hajd parku.
Upravo je uloga Džafija, izgleda, kljuèna u zahtjevu Rusije da se oduzme imovina kompanija koje je kupio Salford. Izvori Politike iz kompanija koje upravljaju mljekarama i fabrikom vode Knjaz Miloš, tvrde da je zahtjev Rusije upuæen upravo na osnovu lažnog svedoèenja Judžina Džafija koji je navodno isprièao da je Salford vlasništvo Berezovskog. Zbog toga je, tvrde u beogradskom menadžmentu kompanija, pokrenuta tužba protiv njega.
Direktor korporativnih poslova Dunav hrana grupe, Svetlana Glumac, demantovala je da je imovina firmi koje su u sastavu ove grupe zamrznuta.
„Kompanije normalno funkcionišu i mi nemamo veze sa preminulim gospodinom. Ništa nije mijenjano ni u našoj vlasnièkoj strukturi, potpuno normalno radimo, ništa nije oduzeto ili zamrznuto”, rekla je ona.
Direktor Dunav hrana grupe, Slobodan Petroviæ, rekao je da je Apelacioni sud u Beogradu poništio rješenje Višeg kojim je bila zamrznuta imovina grupe i da nema saznanja da je jedan od vlasnika bio Berezovski.
Vijest o zapljeni imovine Berezovskog u Srbiji, bez konkretnih detalja objavila je ruska agencija RIA Novosti. Citirajuæi zamjenika ruskog državnog tužioca Aleksandra Zvjaginceva, agencija je prenijela da je, na zahtjev ruskog tužilaštva, u Srbiji zaplijenjeno sedam preduzeæa koja su pripadala Borisu Berezovskom, a èija je vrijednost oko 300 miliona USD.
Izvori Politike tvrde da je „èista sluèajnost” to što je, istog dana kad se pojavila vijest o zapljeni imovine, donijeta i odluka Apelacionog suda kojom se prvobitno rješenje pobija.
(kraj) bvm