Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Bankarskom ombudsmanu su se u prvih šest mjeseci ove godine obratila ukupno 283 klijenata i žiranata, dok je 39 prigovora, koji su se uglavnom odnosili na banke, procesuirano, saopštio je bankarski ombudsman, Halil Kalaè. »U prvoj polovini godine je procesuirano 39 zahtjeva za zaštitu finansijskih prava klijentata i žiranata, od èega su 33 postupka okonèana, a šest je u toku«, kazao je Kalaè agenciji Mina-business. On je naveo da se na rad banaka odnosilo 36 procesuiranih prigovora, a tri na rad mikrofinansijskih institucije (MFI). Od ukupnog broja procesuiranih prigovora, 33 su podnijeli klijenti, a šest žiranti, uglavnom iz Podgorice, Bara, Nikšiæa i Berana. „Iz strukture procesuiranih prigovora klijenata i žiranata, po godinama sklopljenih ugovora o kreditu, može se zakljuèiti da se veæina odnosi na period kreditne ekspanzije, od 2006. do 2010. godine“, rekao je Kalaè. On je dodao da su se u prvih šest mjeseci bankarskom ombudsmanu obratila 283 klijenta i žiranta, 13 odsto više nego u uporednom periodu. Najveæi broj prigovora, 92 odsto, odnosilo se na banke, a osam odsto na MFI. »Od ukupnog broja klijenata i žiranata, njih 130 je upuæeno na voðenje internog postupka pred bankom, odnosno MFI, jer prije podnošenja zahtjeva za zaštitu finansijskih prava treba da se okonèa interni postupak«, saopštio je Kalaè. On je rekao i da je 75 klijenata i žiranata tražilo savjet za postupke koje vode pred nadležnim sudovima za zaštitu finansijskih prava. Klijenti i žiranti koji su imali prigovore na spore sudske postupke upuæeni su na ombudsmana za ljudska prava i slobode, u èijoj je to nadležnosti. »Zaštitu od posljedica falsifikovanja dokumentacije žiranta i zloupotreba dokumentacije jednog jemstva za regulisanje više kredita kod banaka i MFI, ali i savjet kako da se obrate tužilaštvu ili policiji za prijavu kriviènog djela, tražilo je 15 žiranata«, kazao je Kalaè. On je dodao da je klijentima i žirantima kojima nijesu povrijeðena finansijska prava ukazano na rizike koje su preuzeli ulazeæi u obligacioni odnos. Savjet kako da se zaštite od toga što se njihove zarade ili penzije zahvataju više od 50 odsto zbog vraæanja kredita, tražilo su 23 klijenta i žiranta. Kalaè je saopštio da su se ombudsmanu obraæala i preduzeæa zbog teškoæa u radu sa bankama i MFI, uglavnom po osnovu kreditnih aranžmana koji su zakljuèeni u periodu kreditne ekspanzije. Njihove primjedbe odnosile su se na neprihvatanje održivog reprograma kredita, visoke kamatne stope, neoslobaðanje fiducija i hipoteka po kreditu proporcionalno vraæenom dugu, blokade raèuna i otežano poslovanje zbog toga, kao i nepovoljne zajmove za pokretanje biznisa, brži ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta. Kalaè je naveo da ta preduzeæa uputio da probleme koje imaju u poslovanju sa bankama rješavaju na osnovu odredbi Zakona o sporazumnom restrukturiranju dugova, koji je stupio na snagu u prvom kvartalu ove godine. On je rekao da su se graðani žalili da banke i MFI ne žele da razumiju njihov ekonomski položaj usljed ekonomske krize, na visoke valutne razlike na stambene kredite u švajcarskim francima i nemoguænost vraæanja velikih mjeseènih rata, blokade više od 50 odsto iznosa zarada i drugih primanja, pokretanje postupka za naplatu potraživanja iz fiducija i hipoteka i strah od posljedica gubljenja porodiène kuæe ili stana. Graðani su imali i primjedbe da banke i MFI ne prihvataju održivo reprogramiranje kredita u cilju olakšanja izmirenja obaveza, na visoke iznose obraèunatih troškova naknada, kamatne stope i troškove tekuæih raèuna i kreditnih kartica, nedobijanje kreditne dokumentacije po sklopljenim aranžamanima i lošu informisanost o kreditima iz perioda kreditne ekspanzije. „Ombudsman je uputio graðane koji imaju hipotekarne kredite da se obrate bankama, MFI i Centru za posredovanje da, po Zakonu o sporazumnom restrukturiranju kredita, riješe navedene probleme“, kazao je Kalaè. On je saopštio da zaštita klijenata predstavlja jedan od kljuènih sistema za oèuvanje zdrave ekonomije, životnog standarda stanovništva i stabilnost bankarskog sistema. Bankarski ombudsman je, kako je podsjetio, jedan od subjekata koji se bavi zaštitom klijenata i žiranata banaka i MFI, koji u Crnoj Gori postoji od decembra 2010. godine. Kalaè je naveo da je potreba zaštite klijenata banaka i MFI pojaèano naglašena zbog posljedica globalne ekonomske krize od èetvrtog kvartala 2008. godine, ekspanzivne kreditne politike u predkriznom periodu od 2005. do 2009. godine i u cilju jaèanja pozicije na tržištu. »Potreba za zaštitom klijenata i njihovih jemaca je i zbog nedovoljne finansijske moguænosti jednog broja njih da se u sporu kod korišæenja bankarskih proizvoda i usluga kod finansijskih institucija izlaže visokim troškovima«, zakljuèio je Kalaè. (kraj) nar