Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) æe, zbog poskupljenja osnovnih životnih namirnica, tražiti sastanak sa premijerom Igorom Lukšiæem i ako ih on ne primi za deset dana, organizovaæe uliène proteste. Protesti æe, najkasnije do 1. maja, biti organizovani i ako ne bude postignut dogovor sa Lukšiæem. »Ne bi dobro bilo da Crna Gora preko Afrike ide u Evropu. Žurimo u Evropu, a mislim da debelo zaostajemo za zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka koje su se uliènim protestima borile protiv istih problema koje i mi imamo«, kazao je predsjednik Glavnog odbora USSCG, Janko Vuèiniæ. Generalni sekretar USSCG, Srða Kekoviæ, je na vanrednoj sjednici Glavnog odbora ocijenio da divljanje cijena najviše utièe na radnike, kojima su plate na istom nivo kao prije pet godina, pa ne mogu da prežive poskupljenja. »Dok smo se bavili cijenom struje, došlo je do drastiènog poskupljenja goriva i ostalih namirnica. Moramo da predvodimo èlanstvo kako se u protivnom ne bi desio argentinski sindrom, gdje je narod jednog dana poèeo da se valja po ulicama kako bi izrazio nezadovoljstvo, a to nam ne dolikuje«, rekao je Kekoviæ. Iako ne priznaju podatke koje objavljuje Monstat Unija je napravila analizu cijene rada i ostalih proizvoda i kako su one rasle od 2000. godine do danas. Neto cijena rada je 2000. godine bila 90 njemaèkih maraka, a do prošle godine je porasla na samo 55 EUR. A to poveæanje koje je bilo na osnovu koeficijenata, kako je rekao Kekoviæ, nije obuhvatilo najveæi broj zaposlenih koji rade u malim i srednjim preduzeæima. Cijena struje je od 2000. godine do danas porasla 400 odsto, hljeba 350 odsto, a krompira takoðe 400 odsto. Za registraciju automobila najmanje kubikaže prije 11 godina trebalo je izdvojiti 51 marku, a sada je to 700 odsto više. Porez na stan je poveæan 449,5 odsto, a telefonskih usluga 489 odsto do 2007. godine. Ulje je poskupjelo 152 odsto, sir 150, brašno 150, a voæe 325 odsto. Prema podacima USSCG, porasli su i troškovi stanovanja, komunalija, lijeèenja, školovanja, bijele tehnike, higijene i interneta. »Predlažemo da se hitno traži od Vlade da zaštiti graðane od poskupljenja osnovnih životnih namirnica i da se odrekne akciza i spusti cijenu goriva«, kazao je Kekoviæ. Ako Vlada ne želi da zaštiti graðane od poveæanja cijena životnih namirnica, prema njegovim rijeèima, treba hitno da poveæa obraèunsku vrijednost koeficijenta. Pomoænik ministra ekonomije, Tihomir Milatoviæ, objasnio je da iako je cijena nafte i inputa na tržištu visoka, dovoljno je teško bilo obezbijediti redovno snabdijevanje naftom. »I zaposleni u državnoj upravi imaju isti problem, jer visoke cijene utièu na životni standard svih radnika u Crnoj Gori«, kazao je Milatoviæ. On je naglasio i da je visina akciza u nadležnosti Ministarstva finansija i jedino taj resor mogu inicirati promjenu Zakona o akcizama. Propisima koje ste usvojili zaštitili ste poslodavce i multinacionalne kompanije, a nijeste vodili raèuna o radnicima«, poruèio je Milatoviæu predstavnik Sindikata Univerziteta Crne Gore, Vukašin Zogoviæ. Predstavnik Sindikata prosvjete, Peða Ražnatoviæ kazao je da kada se prodavao kapital nijesu se osjetila neka poboljšanja, a kriza se dobro osjeæa. »Naša sindikalna borba se svela na litar mlijeka i veknu hljeba. A trgovci koriste situaciju i dižu cijene iako za to nema potrebe, pa sve i da imamo prosjeènu platu ili penziju i hiljadu EUR imali bismo isti nivo kupovne moæi jer bi i cijene toliko porasle«, kazao je predsjednik Odbora USSCG za Nikšiæ, Plužine i Šavnik, Aleksa Marojeviæ. On je dodao i da su cijene ljekova i ljekarskih usluga previsoke, iako svi zaposleni plaæaju zdravstveno osiguranje, ali ne mogu da iskoriste to pravo jer se sve privatizovalo. Èlanovi USSCG nezadovoljni su što premijer i potpredsjednik Vlade, kao ni jedan od ministara koji su bili pozvani, nijesu prisustvovali sjednici. »Ova sjednica bi imala mnogo veæu težinu da je prisustvovao premijer Igor Lukšiæ ili neko od ministara, kao što su se odazvali sjednici Skupštine Saveza sindikata Crne Gore. Možemo ustanoviti da iako smo reprezentativni predstavnici radnika, ipak nas ne vole i ne žele da prisustvuju našim sjednicama«, smatra Vuèiniæ. Iz Unije je najavljeno da, ukoliko Socijalni savjet ne prihvati njihov stav da se ni jedna taèka iz do sada usaglašenog teksta izmjena i dopuna Zakona o radu ne mijenja, oni æe napustiti današnju sjednicu Savjeta. »Ne vidim nikakvu svrhu da tamo sjedimo kao dekor, pa predlažem da nakon izlaganja generalnog sekretara, napustimo sjednicu i na taj naèin uputimo poruku javnosti«, kazao je predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Paviæeviæ. Glavni odbor USSCG predlaže i da ukoliko ne uspiju da se izbore da se tekst izmjena i dopuna Zakona o radu ne mijenja i zbog toga protestuju 1. maja. Oni su revoltirani jer je na prošloj sjednici Socijalnog savjeta usvojen predlog predstavnika Ministarstva finansija i usaglašeni tekst izmjena i dopuna Zakona o radu vratio na doradu, èemu su najviše doprinijeli predstavnici Saveza sindikata (SSCG). USSCG smatra da su u tome kljuènu i najveæu zaslugu imali predstavnici SSCG, èijih je 11 èlanova podržalo predlog pomoænika ministra finansija, Nemanje Pavlièiæa, da se tekst vrati na doradu Radnoj grupi. Oni tvrde i da su primjedbe na usaglašeni tekst, koje je na Sjednici socijalnog savjeta krajem februara saopštio Pavlièiæ, sada »sluèajno« postale i zahtjevi Unije poslodavaca (UPCG). Oni su podsjetili da su predsjednik UPCG, Predrag Mitroviæ, i njegove kolege na sjednici Socijalnog savjeta pohvalili rad Radne grupe i ocijenili da predloženi tekst izmjena Zakona o radu predstavlja rezultat socijalnog dijaloga, u èiju korist su se sve strane odrekle nekih svojih ciljeva. Oni su naveli da UPCG sada traži da ugovor o radu na odreðeno vrijeme bude pravilo, da se ukine naknada za minuli rad, da zarada zavisi od volje poslodavca, kojem bi bilo omoguæeno i da aneksom mijenja dogovorenu platu bez saglasnosti radnika. Oni traže i da se poslodavcu omoguæi da bez procedure otkaže radniku ugovor o radu, kada procijeni da on nije struèan ili nema rezultata. Iz USS su dodali i da je usaglašeni tekst izmjena i dopuna vraæen na doradu, bez obzira što su ga prethodno podržali predstavnici ministarstava pravde, spoljnih poslova i evropskih integracija i unutrašnjih poslova i javne uprave, kao i Sekretarijata za zakonodavstvo. (kraj) god/bvm