Budva, (MINA-BUSINESS) – Države regiona formiraæe radnu grupu koja æe utvrditi listu deset pilot projekata od zajednièkog interesa, saopšteno je regionalnoj konferenciji u Budvi. Sastanak radne grupe, kako je najavljeno, trebalo bi da bude održan uskoro u Berlinu. Formiranje radne grupe predložio je ministar ekonomskog razvoja, trgovine i preduzetništva Albanije, Arben Ahmetaj, koji smatra da zemlje zapadnog Balkana više nemaju izgovora da saradnja ne može da se uspostavi zbog, na primjer, nekih konflikata. On je kazao da dvodnevna konferencija u Budvi ne može da bude kao sve druge u prošlosti. „Ovo mora da bude iskorak kako bismo postigli dvije stvari. Prva je da zapoènemo proces fokusiranja na znaèajne projekte, a druga da postanemo svjesni da æemo bez procesa saradnje izgledati glupi i nezreli pred potencijalnim preduzeæima i našim graðanima”, rekao je Ahmetaj na konferenciji pod nazivom Ekonomija – osnov povezivanja zapadnog Balkana koju Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizuje sa Istoènim odborom njemaèke privrede. Ministar ekonomije Crne Gore, Vladimir Kavariæ, smatra da sve zemlje regiona moraju da razmišljaju o partnerima koji se bore na globalnom tržištu. „Imamo znaèajan nedostatak u infrastrukturi. Glavna vijest u vezi sa tim je da se možemo složiti o postojanju neke liste prioriteta”, rekao je Kavariæ. Hrvatski ministar ekonomije, Ivan Vrdoljak, podsjetio je da je Hrvatska od nedavno punopravna èlanica EU, ali cijela regija je veæ 20 godina u tranziciji, svaka država u svojoj fazi, a to košta konkurentnosti industrije i ukupne ekonomije. “Vrijeme je pokazalo da dok mi ne uèinimo nešto za sebe, teško da æe nam, bez regionalne saradnje, neko drugi pomoæi. Ako se regionalno ne dogovorimo oko zajendièkog razvoja, teško možemo postiæi neke stope rasta znaèajnije”, poruèio je Vrdoljak. Hrvatska, kako je dodao, ima iskustvo u pregovorima sa EU, tržište od 500 miliona odlièno izgleda ali je izgubila Centralno-evropsku zonu slobodne trgovine (CEFTA), gdje je bio glavni izvoz, što znaèi da nije trebalo dominatno se skoncentrisati na jedno tržište. Ministar privrede Vlade Srbije, Željko Sertiæ, ocijenio je da zemlje zapadnog Balkana moraju da prave zajednièke projekte, da bi bile konkurentne. Komentarišuæi situaciju u Srbiji on je kazao da bez promjene naèina rada i bez promjena u javnoj upravi nema priliva dobrih kvalitetnh stranih investicija. „Fiskalnu konsolidaciju u Srbiji ne radimo zbog Meðunarodnog monetarnof fonda (MMF), veæ što je to dobro za našu zemlju”, kazao je Sertiæ. On smatra da je veoma važno stvoriti dobro poslovno okruženje. „Pitanje investicija je pitanje opstanka za svaku državu pojedinaèno. Albanski premijer Edi Rama dolazi u Srbiju poslije 70 godina. To je regionalna saradnja, to je ekonomija”, poruèio je Sertiæ. Ministar ekonomije Makedonije, Bekim Neziri oèekuje da æe se zajednièki donijeti odluka o formiranju strategije za uspješnu ekonomiju regiona. On je podsjetio da se u Makedoniji primjenjuju neki zakone u cilju poboljšanja poslovne klime. „Investitori sada plaæaju nula odsto poreza na profit, na lièni dohodak i nula odsto porez na dodatu vrijednost (PDV) tokom deset godina. Na osnovu toga poveæali smo izvoz 30 odsto”, kazao je Neziri. On je pozvao investitore da doðu da ulažu u Makedoniju jer su uslovi za investiranje dobri. Ministar privrednog razvoja Kosova, Fadil Ismailji, podsjetio je da je Kosovo najmlaða zemlja u Evropi i prolazila je kroz razlièite izazove u prethodnih 15 godina. „Mislim da smo uspjeli da napravimo veliki korak u regionalnoj saradnji aprilskim sporazumom sa Srbijom, što je važno za razvoj obje države, ali i regiona“, kazao je Ismailji. On smatra da je u regionu najvažnije pitanje infrastrukture, posebno putevi i pruge i prenosni sistemi, što su kapitlne investicije koje nose nisku stopu povrata. „Bruto domaæi proizvod (BDP) u veæini naših zemalja prilièno je nizak što je veliko optereæenje za graðane. Mislim da treba sve investicije da sagledamo na kompleksniji naèin, jer bez toga ne možemo iamti adekvatno tržište, ali paralelno treba da radimo i na IT struktri i obrazvnom sistemu, malim i srednjim preduzeæima i nadam se da tu neæe biti jednosmjerna varijanta, da robe u usluge pristižu u naše zemlje, nego da æemo i mi slati našu robu i usluge u razvijenije zemlje“, kazao je Ismailji. On je podsjetio da njemaèka Vlada sve više pokazuje interesovanje za zapadni Balkan i razmišlja o tome kako podstaæi i njemaèke i evropske investitore. „Koje stimulativne mjere primijeniti za njih? Svi smo svjesni da ne možemo izbjeæi svoj zadatak da dodatno radimo na vladavini prava, borbi protiv korupcije i ostali pitanjima, ali nam je potrebno više pozudanog kapitala, viæe novca koji nije skup“, naveo je Ismailji. Predstavnici Vlade Slovenije šansu za saradnju u regionu vide u osnivanju i zapoèinjanaj malih i srednjih biznisa, kao i na polju turizma. Pomoænik ministra za ekonomski razvoj i preduzetništvo BiH, Dragan Miloviæ, ocijenio je da su poplave pokazale kompleksnost pitanja odnosa u regionu. „Nemamo nikakvih zamjerki na zemlje regiona, veæ prema sebi. Pomoæ su ukazale manje-više sve zelje regiona, Evrope, ali mi ne znamo sami sebe organizovati da napravimo jedan put, jedan sistem, kako sredstva obeæana na donatorskoj konferenciji rasporediti na ljude kojima to treba“, kazao je Miloviæ. On je dodao da možda nije u pitanju korupcija veæ tradicionalna nesposobnost za organizaciju. „BiH je veoma zainteresovana za regionalnu saradnju, ali sve zemlje su u razlièitim fazama i to je jedan veliki izazov, a BiH je u takvoj fazi da èekamo izbore za 20 dana koji bi trebalo da izmijene njenu sliku, a možda i ne. Prvo mi treba da postignemeo dogovor i otvorimo strateška pitanja koja su nam bitna, a onda da razgovaramo sa našim susjedima“, zakljuèio je Miloviæ. (kraj) bvm/jlb