London, (MINA-BUSINESS) - Kratkoroèni izgledi za eurozonu ostaju izazov, s oèekivanim rastom ekonomije od jedan odsto u ovoj i 1,6 odsto u narednoj, iako su mnoge od njenih velikih èlanica meðu prvim izašle iz recesije, pokazuju nova kvartalna Predviðanja Ernst end Janga /Ernst & Young/ (EY). Ovo novo kvartalno ekonomsko predviðanje zasniva se na modelu Evropske centralne banke (ECB) i nudi uvid u makroekonomske trendove u eurozoni kao i za pojedinaènih 16 njenih èlanica. Predviðanja pokazuju da æe rast bruto domaæeg proizvoda (BDP) biti slab do 2012. na cijelom kontinentu, meðutim, tokom ove godine doæi æe do oporavka u podruèju meðunarodne razmjene zbog rasta amerièke i azijske ekonomije, kao i poboljšanja u domaæoj potražnji, èime æe biti ostvaren slab rast u eurozoni. Meðutim, oporavak neæe biti ujednaèen. Nedavna dogaðanja su istakla izazove sa kojima se suoèavaju zemlje u slabom fiskalnom položaju – ne samo Grèka, veæ i Portugalija, Španija, Irska i, u manjoj mjeri, Italija. Kao rezultat, stvoriæe se razlike u rastu izmeðu sjevera i juga, navodi se u Predviðanjima. Privrede Njemaèke, Francuske i Beneluksa ubrzavaju se dok æe rast u mediteranskim ekonomijama eurozone i Irskoj biti otežan pokušajima smanjivanja budžetskih deficita. Predviðeni rast u mediteranskim ekonomijama i Irskoj iznosi u prosjeku samo 0,6 odsto kombinovan godišnje od ove do 2012, dok u Njemaèkoj, Francuskoj i Beneluksu iznosi 1,8 odsto. »To se može uporediti sa periodom pet godina prije krize, kada su Grèka, Irska, Portugalija i Španija zajedno rasle prosjeènom stopom od 3,5 odsto godišnje dok su njihovi sjeverni susjedi rasli po stopi manjoj od dva odsto godišnje«, navode iz EY-a. Pošto južne zemlje obièno imaju niže nivoe prihoda, oèekivana podjela sjever-jug ukazuje da æe se konvergencija eurozone promijeniti u sljedeæih nekoliko godina. Èak i najjaèe ekonomije eurozone poput Francuske i Njemaèke biæe sputane daljim smanjenjem zaposlenosti. Iako predviðanje ne prognozira brz rast nezaposlenosti, ekonomija mora znaèajno porasti prije nego što se produktivnost vrati na nivo prije krize, a zaposlenost poène oporavljati. Predviða se i dalji rast nezaposlenosti ove godine, prenosi Poslovni dnevnik. Trenutno je nezaposlenih oko 16 miliona, a u narednoj godini se oèekuje rast do 17 miliona u eurozoni. Uprkos padu BDP-a u eurozoni od èetiri odsto u prošloj godini, zaposlenost je pala manje od dva odsto. Vladini programi i zakoni o zaštiti rada u eurozoni pomogli su smanjenju troškova recesije. Meðutim, ako evropske kompanije namjeravaju ponovo da budu konkurentne, moraæe doæi do prilagoðavanja u nivoima zapošljavanja. U EY-u oèekuju da æe se to dogoditi ove i naredne godine. Rezultat grèke krize za eurozonu u cjelini, je to što æe se fiskalno ogranièenje morati dogoditi brže nego što je prije namjeravano. "Osnovno predviðanje pokazuje znaèajno smanjenje deficita, sa gotovo sedam odsto BDP-a u prosjeku u eurozoni u ovoj godini, na ispod tri odsto do 2014. To æe neizbježno otežati oporavak u srednjem roku", navodi se u saopštenju EY-a. S obzirom na to da se vlade zemalja eurozone i ECB suoèavaju sa velikim izazovima, Predviðanja predlažu da politika u kratkom roku ostane usmjerena na rast i zaposlenost. "ECB bi trebalo da odloži svaki rast kamatnih stopa do naredne godine, posebno jer se èini da mnoge banke imaju mali apetit za posudbama u bližoj buduænosti", navode iz E&Y-a. Kada kamatne stope napokon poènu rasti, poveæanja æe vjerovatno biti postepena jer æe ECB morati uzeti u obzir uticaj povlaèenja vladinih podsticajnih mjera i ogranièenja u fiskalnoj politici do kojih æe doæi. Iako je, prema Predviðanjima, povratna recesija malo vjerovatna, ona ostaje moguænost. U EY-u procjenjuju vjerovatnost od oko 20 odsto za scenario povratne recesije prema kojem se eurozona vraæa u recesiju u drugoj polovini godine. Postoji opasnost da brige finansijskih tržišta oko održivosti javnih finansija u Evropi dovedu do velikog pada povjerenja. Evropa ostaje osjetljiva na svako usporavanje tempa globalnog oporavka. "Meðutim, mnogo je vjerovatnije da nas oèekuje dugaèak put ka rastu i da æe do 2012. veæina zemalja eurozone biti ponovo na nivou aktivnosti sliènoj onoj prije krize. Ali, to znaèi da æe eurozona zaostajati za ostalim velikim regijama u svijetu", kažu iz EY-a. (kraj) bvm