Beograd, (MINA) – Najavljeni razgovori izmeðu Crne Gore i Srbije nijesu definisani kao razgovori o razdruživanju, nego o meðusobnim odnosima i efikasnijem ostvarivanju evropskih ciljeva, saopštio je danas crnogorki premijer Milo Ðukanoviæ. "Ako budu prevagnuli argumenti da zajedno možemo brže da dosegnemo te ciljeve, ne vidim da æe bilo ko pobjeæi od takve moguænosti", rekao je Ðukanoviæ novinarima u beogradu nakon sastanka sa rumunskim predsjednikom Jonom Ijijeskuom. On smatra da bi Srbija i Crna Gora evropske ciljeve najbolje postigle ukoliko bi približavanje Evropskoj uniji (EU) vodile odvojeno ali je dodao i da nema ništa protiv da sa predstavnicima srpske vlasti razgovara i o drugaèijim rešenjima, kao i da oèekuje da æe razgovori poèeti na jesen. "Ako se pokaže da smo možda i dosad mogli preæi i znaèajnije dionice na putu do tih ciljeva da smo tim putem krenuli kao dvije odvojene države, opet ne vidim da bi neko, zbog bilo kakve predrasude, bježao i od tog rešenja", kazao je Ðukanoviæ. Crnogorski premijer je ocijenio da Srbija i Crna Gora treba da otvore globalno pitanje šta je najbolje za te države kada su u pitanju njihovi evroatlanski ciljevi. Ðukanoviæevo uvjerenje je da bi Crna Gora danas bila bliže evroatlanskim integracijama da je u posljednje dvije i po godine tim putem išla kao samostalna država. "Crna Gora bi u Istambulu bila èlanica Partnersva za mir da nije bila èlanica državne zajednice i da nije solidarno podijelila odgovornost sa Srbijom zbog nesaradnje sa Tribunalom u Hagu, iako Crna Gora u tome uopšte ne participira", rekao je Ðukanoviæ. On je dodao da je duboko uvjeren da æe prava evropska buduænost Srbije biti onda kada ona bude nezavisna država i kada bude posveæena unutrašnjim reformama i adaptaciji svog politièkog i ekonomskog sistema. "Za mene je pitanje da li se može efikasnije upravljati evropskom buduænošæu Crne Gore iz Beograda ili iz Podgorice i da li æe Srbija efikasnije upravljati svojom evropskom buduænošæu ako bude vodila raèuna samo o sebi ili i o sebi i o Crnoj Gori", kazao je Ðukanoviæ. Na pitanje koliko æe važnu ulogu u razgovorima o buduænosti državne zajednice imati argument da Savjet ministara EU svaki put kada raspravlja o situaciji na Balkanu poruèi da je najlakši i najbrži put Srbije i Crne Gore za približavanje EU u obliku državne zajednice, Ðukanoviæ je rekao da æe uloga tog argumenta biti važna u onoj mjeri u kojoj bude postojao dokaz za takav stav. "Za nama je dvije i po godine primjene Beogradskog sporazuma i godinu i po primjene Ustavne povelje. Sa druge strane, EU je prekunula izradu Studije o izvodljivosti zbog nefunkcionalnosti državne zajednice", kazao je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, danas je paradoksalno da sve države na zapadnom Balkanu imaju institucionalizovane odnose sa EU, osim Srbije i Crne Gore. "To je neprirodno stanje i možemo lako utvrditi da Srbija i Crna Gora nijesu toliko iza ostalih zemalja da bi ostale na repu evropatlanskih integracija", rekao je Ðukanoviæ i dodao da treba odgonetnuti zbog èega je to tako. Na pitanje da li je takvo stanje posljedica èinjenice da Srbija i Crna Gora ne sprovode savjete koji stižu iz Brisela, Ðukanoviæ je odgovorio da je ta teza moguæa, ali da bi trebalo napraviti "suptilniju" analizu. "Mislim da su posrijedi konstrukcioni problemi. Osim što je SCG jedina dvoèlana zajednica u Evropi, državna zajednica je toliko komplikovana i zbog toga što je Srbija daleko veæa od Crne Gore i ima prirodnu potrebu da dominira u zajednici", kazao je Ðukanoviæ. On je naglasio da razumije ljude iz Srbije koji oèekuju srspku dominaciju, kao što je lako razumjeti i potrebu Crne Gore da dokazuje svoju ravnopravnost u takvoj zajednici. "Ta okolnost utièe na to da se iscrpljujemo iracionalnim pitanjima, umjesto da se skoncentrišemo na to kako napraviti što je moguæe više dužih koraka na putu do zajednièkih evropskih ciljeva", ocijenio je Ðukanoviæ i dodao da su Srbija i Crna Gora iz SRJ izašle kao de facto dvije razlièite države. Pored toga, kazao je Ðukanoviæ, Crna Gora i Srbija imaju razièite ekonomske interese, jer Srbija želi da zaštiti svoju industriju i agrar u tranzicionom periodu, dok Crna Gora ima potrebu da bude potpuno otvorena kako bi razvila turizam i usluge. Crnogorski premijer je ocijenio da bi u takve stavove predstavnici dvije republike mogli vrlo lako da ubijede briselsku administraiju, ako bi se oko tih pitanja meðusobno složili. "Brisel neæe imati ništa protiv ukoliko i Srbija i Crna Gora budu prièale istovjetnu prièu. Ali, ako mi dajemo razlièite dijagnoze, onda otvaramo prostor da Brisel arbitrira", ocijenio je Ðukanoviæ. On je kazao da nikada nije dobio mišljenje iz Brisela da Crna Gora ekonomski ne može opstati kao nezavisna država, što je ranije saopštio potpredsjednik srpske Vlade Miroljub Labus. "Da sam takvo mišljenje od bilo koga èuo, odbacio bih ga sa indignacijom. Zvuèi elementarno nelogièno da država od 650 hiljada ljudi, sa prirodnim predispozicijama kakve ima Crna Gora, ne može ekonomski da opstane. Takvim ekonomskim sveznadarima treba zahvaliti na komentarima", zakljuèio je Ðukanoviæ. (kraj) vos/dmh