Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Reklamiranjem proizvoda i usluga potrošaèi ne smiju biti manipulisani, a informacije sadržane u reklamama moraju biti realne i sadržati iskljuèivo fakte, ocijenjeno je danas u crnogorskoj Privrednoj komori (PKCG). Rukovodilac komponente za zaštitu potrošaèa projekta TRIM MNE, Marijana Lonèar Velkova, saopštila je da informacije o proizvodu ne smiju implicirati da je on kvalitetniji nego što je realno, niti da sardže komparacije sa drugim. "Oni ne smiju da daju neprovjerene informacije da je proizvod dobar za zdravlje”, rekla je Lonèar Velkova na seminaru o obmanjujuæem reklamiranju. Ona je dodala da znaèenje oznaka kvaliteta, koje se koriste u reklamama, mora biti jasno. “Obmanjujuæe reklamiranje je ono koje potrošaèa dovodi u zabludu da pod uticajem te reklame odluèi da kupi proizvod, koji ne sadrži reklamirana svojstva”, objasnila je Lonèar Velkova. Zabranu nedozvoljenog reklamiranja od nadležne inspekcije mogu, prema njenim rijeèima, tražiti trgovci, njihove asocijacije, kao i udruženja potrošaèa koja imaju interes, ukoliko posjeduju dokaze za taènost faktièkih tvrdnji za reklamu. Glavni tržišni inspektor, Rada Markoviæ, saopštila je da u obmanjujuæe reklame, pored onih koje potrošaèa dovode u zabludu, spadaju i diskriminatorske, one koje propagiraju nasilje, skrivene, namijenjene maloljetnicima, a u odreðenim sluèajevima i komparativne. U komparativno reklamiranje, kako je objašnjeno, spada svako koje direktno ili indirektno utièe na konkurentnost na tržištu zbog prodaje nekog proizvoda ili usluge. Markoviæ je podsjetila da se Zakon o zaštiti potrošaèa u najveæem dijelu bavi pitanjima reklamiranja u Crnoj Gori, definiše propise i sankcije za one koji ga krše. Ona je dodala da se sankcije za prekršaje u vezi sa obmanjujuæim reklamiranjem kreæu od pedesetostrukog do tristostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori za naruèioce reklame i one koji je emituju, odnosno prenose. Za odgovorna preduzeæa i graðene predviðene su kazne od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže crnogorske zarade. Tržišna inspekcija, prema rijeèima Markoviæ, nadležna je da kontroliše primjenu zakonskih odredbi, pokreæe postupke i obavještava nadležnog inspektora. Lonèar Velkova je navela primjere iz mekedonskog zakonodavstva, gdje se razlièitim zakonima zabranjuje, izmeðu ostalog, reklamiranje hrane kojim se sugerišu njena ljekovita svojstva povezana sa prevencijom ili lijeèenjem oboljenja. “Zakonom o bezbijednosti hrane zabranjuje se upotreba slika, crteža, znakova i tekstova koji dovode u zabludu u vezi sa identitetom proizvoda, njegovim porijeklom, sastavom, svojstvima, namjenom i dejstvom”, objasnila je Lonèar Velkova. Taj zakon propisuje i da se duvanski proizvodi i alkoholna piæa mogu reklamirati samo na mjestima njihove prodaje, a onaj za radio difuznu djelatnost da reklamiranje i telešoping moraju biti istiniti, ne smiju obamnjivati javnost, niti biti protiv interesa kupca. “Raklamiranje i telešoping koji su upuæeni na djecu, ne smiju da sadrže poruke koje bi mogle da povrijede njihove interese i naštete njihovom razvoju”, objasnila je Lonèar Velkova. Tim zakonom se zabranjuje i reklamiranje droga, duvana, alkohola, medicinskih tretmana i ljekova koji se izdaju samo na recept, oružja i preduzeæa koja ge proizvode, telefonskih usluga sa posebnom tarifom i erotskom sadržinom. Ona je podsjetila i da je za istinitost tvrdnji i podataka koje sadrže reklame odgovoran njihov naruèilac. Seminar je organizovao TRIM MNE projekat Evropske unije, kojim upravlja Delegacija Evropske komisije u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom za ekonomski razvoj i PKCG. (kraj) nar/bvm