
Beograd, (MINA-BUSINESS) - Godinu poslije referendumskog razdvajanja Srbija i Crna Gora riješile su veæinu problema u nekada zajednièkim vojsci, školstvu, zdravstvu i penzijskim fondovima.
Veèernje novosti pišu da je, iako u liènim kartama i pasošima žitelja Srbije i dalje piše SRJ, nekad zajednièka Vojska bez veæih potresa i napetosti podijelila svu pokretnu i nepokretnu imovinu.
U vlasništvu Crne Gore ostalo je ono što je bilo u njenim granicama - brojna odmarališta, zdravstveni centri, kasarne, garnizoni, ugostiteljski objekti, vojnièki klubovi, ali i naoružanje i oprema, od kojih æe više od 50 odsto biti prodato ili uništeno.
Na cijeni su plovila koja su nekada pripadala mornarici, raketni i desantni èamci, a još je neizvjesno da li æe Crna Gora zadržati dvije oèuvane fregate.
Za školski brod Jadran, koji je, prema tvrdnjama struènjaka, napravljen izmeðu Prvog i Drugog svjetskog rata srpskim parama i ostao u posjedu Crne Gore, pronaðen je kompromis - za protokolarne susrete koristiæe ga srpski i crnogorski zvaniènici.
Još nije riješeno pitanje vlasništva dvadesetak vojnih aviona Galeb i Orao koji su ostali na podgorièkom aerodromu i prateæe opreme.
Srpski predstavnici pokazali su interesovanje za ove letelice, a crnogorski su najavili da æe oni odluèivati o sudbini, jer su u njihovom vlasništvu.
Riješen je i problem vojnih starješina sa srpskim državljanstvom koji su službovali u Crnoj Gori. Prema zvaniènim podacima, poslije referenduma u Crnoj Gori 534 aktivnih oficira, podoficira i civila prešlo je u srpsku vojsku ili su penzionisani.
Položaj studenata nije se promijenio. Akademci koji dolaze iz Crne Gore mogu konkurisati za upis na sve fakultete u Srbiji u redovnim konkursnim rokovima. Školarina koju plaæaju ista je kao i za državljane Srbije, a nijesu promijenjeni ni uslovi za smještaj u studentskim domovima.
Nema preciznih podataka koliko Crnogoraca studira u Srbiji, ali se nezvanièno tvrdi da ih je oko 14 hiljada, što predstavlja oko deset odsto ukupne srpske studentske populacije.
Sporazum o priznavanju prava iz socijalnog osiguranja još nije ratifikovan, pa se državljani Srbije u Crnoj Gori i obrnuto, lijeèe o trošku svog matiènog zdravstvenog osiguranja prema privremenom dogovoru.
On podrazumijeva da državljani Srbije trajno nastanjeni u Crnoj Gori ostvaruju punu zdravstvenu zaštitu, kao i obrnuto.
Za vrijeme posjeta i turistièkih putovanja i u jednoj i u drugoj državi, obezbijeðena je samo hitna medicinska pomoæ o trošku osiguranja.
U srpskom Republièkom zavodu za zdravstveno osigurnaje kažu da crnogorski zdravstveni fond redovno izmiruje svoje obaveze prema zdravstvenim ustanovama u Srbiji, ali stara dugovanja još nijesu regulisana.
Državljani Srbije i Crne Gore nemaju nikakvih poteškoæa ni sa isplatama penzija nakon razdruživanja. Potpisan je sporazum koji je Skupština Crne Gore veæ ratifikovala, a od srpske se to oèekuje.
Svaka država je preuzela svoje penzionere po protokolu potpisanom još u decembru.
(kraj) anf