Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Glavna rasprava po tužbi Centra za zaštitu potrošaèa (CEZAP) protiv Hypo Alpe Adria banke (HAAB) nastavljena je danas saslušanjem svjedoka, zaposlenih u banci, koji su podigli sporne kredite zbog, kako su kazali, povoljnih kreditnih uslova i manje kamatne stope. Roèište glavne rasprave je, pred sudijom Natašom Boškoviæ nastavljeno izvoðenjem dokaza i salsušanjem tužioca i svjedoka koje je obezbijedio punomoænik banke. CEZAP je, u ime 300 klijenata koji su podigli stambene kredite sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima, 17. maja 2013. godine podnio tužbu podgorièkom Osnovnom sudu protiv HAAB. Boškoviæ je na roèištu saslušala svjedoka Tarika Telaæeviæa, diplomiranog ekonomistu, koji je radio u HAAB-u od 2006. do prošle godine, kada je dao ostavku. “Od 2006. do 2008. godine sam bio direktor sektora za tržišnu podršku, a kasnije izvršni direktor”, rekao je Telaæeviæ. Telaæeviæ je zakljuèio ugovor o stambenom kreditu u februaru 2007. godine na iznos od 122 hiljade CHF. “Reklamna kampanja je krenula krajem 2006. ili poèetkom 2007. godine i taj proizvod je bio najpovoljniji na tržištu. Prednost ove vrste kredita, koji sam zakljuèio, bio je višestruk zbog najpovoljnije kamatne stope”, rekao je Telaæeviæ. On je naveo da je taj proizvod uvezen sa stranog tržišta i da ga je kao i svaki bankarski proizvod pratila reklamna kampanja. Telaæeviæ je, na pitanje Boškoviæ da li je kreditnim referentima sugerisano da nude samo taj proizvod ili sve što je bilo u ponudi, odgovorio da se time nije bavio veæ radio u sektoru u kojem nije neposredan kontakt sa klijentima. “U banci su klijenti imali moguænost da dobiju kredite u EUR, za koje je bila veæa kamatna stopa”, dodao je Telaæeviæ. On je objasnio da je u 2006. godini u HAAB-u imao kredit u EUR, èija je kamatna stopa bila minimum dva odsto visoèija i da je nakon godinu taj kredit prebacio u CHF, pri èemu je dobio manju stopu i veæi iznos kredita za istu roènost. Telaæeviæ je, na pitanje Boškoviæ kako je razumio valutnu klauzulu, odgovorio da odredbe ugovora tumaèi na naèin da mu iznos glavnice zavisi od kursa CHF u odnosu na EUR. “Kredit sam prije vremena otplatio i zatvorio u decembru 2013. godine, zbog ranijeg dogovora sa bivšim poslodavcem, a i prije toga sam otplatio jedan dio”, naveo je Telaæeviæ. Na pitanje da li je tom proizvodu data prednost u reklamiranju nad nekim drugim, Telaæeviæ je odgovorio da znajuæi praksu misli da se radi reklamna kampanja samo jednog proizvoda, jer je u pitanju novi. “U centrali i ostalim filijalama u Crnoj Gori postoje djelovi gdje se nalaze reklamni flajeri za sve proizvode koje banka nudi”, rekao je Telaæeviæ. On je na pitanje Boškoviæ da li je potpisao izjavu, odgovorio da je potpisao isti dan kad i ugovor o kreditu. Telaæeviæ je na pitanje punomoænika tužilaca, Vladana Ðuranoviæa èija je odluka bila da HAAB krene sa plasiranjem ovih kredita, odgovorio da je to odluka Upravnog odbora. Telaæeviæ je kazao da su mu poznate odredbe ugovora kojim se HAAB Podgorica zadužila kod HAAB Klagenfurt, odnosno majke kompanije i da je ta kreditna linija bila indeksirana u CHF po kursu EUR na dan isplate banci. On je na pitanje punomoænika tužilaca, Biljane Vuksanoviæ odgovorio da nije konvertovao svoj kredit u EUR jer je oèekivao da æe se taj paritet valuta povratiti. “Kasnije su mi se primanja poveæala i dosta je bilo klijenata koji su vraæali prijevremeno kredite i u CHF i u EUR”, objasnio je Telaæeviæ. Vuksanoviæ je prigovorila iskazu, jer smatra da je dat u cilju potvrðivanja navoda tužene da se radi o korektnom bankarskom proizvodu i da banka nije negativnom kampanjom uticala na klijente da uzmu kredite. Telaæeviæ je na pitanje advokata tuženog, Vanje Mugoše na šta se odnosio bonus zaposlenima, odgovorio da se odnosio na ukupno ostvarene prodate proizvode, odnosno kada se preðe ostvareni plan i da su iznosili od 20 do 50 EUR. Telaæeviæ je naveo da je Centralna banka (CBCG) kontrolisala te kredite i da niko od regulatora i revizora nije ocijenio da ima nešto nezakonito u njima. Prema njegovim rijeèima, HAAB Podgorica se po istom modelu zadužila kod HAAB Klagenfurt kako su i ti krediti dati klijentima. Telaæeviæ je rekao da mu je rata na poèetku bila 460 EUR, a najveæa 600 EUR i da je rasla na identièan naèin kao i ostalima koji su uzeli kredite. Na roèištu je saslušana i svjedok Aleksandra Mitroviæ, diplomirani ekonomista koja je rukovodilac službe za kreditiranje graðana u HAAB-u u kojoj radi od 2006. godine. “Kada sam 2008. godine uzela kredit, bila sam rukovodilac sektora za kreditiranje preduzeæa”, rekla je Mitroviæ i dodala da kredit plaæa redovno. Ona je navela da je za uzimanje tog kredita privukla manja kamatna stopa. “Kolege su mi rekle da postoji valutni rizik, a i ja sam znala da postoji moguænost rasta CHF-a”, dodala je Mitroviæ. Ona je navela da joj je prva rata bila oko 430 CHF, a 2013. je produžila rok otplate sa 15 na 25 godina, pa ta rata iznosi 300 CHF. U banci su, kako je dodala, paralelno postojali i krediti u EUR. Ona je na pitanje punomoænika banke, Miloša Komneniæa da li svaki novi proizvod u fazi inicijacije ima reklamnu kampanju, odgovorila potvrdno. Na roèištu je saslušan tužilac Slavko Žižiæ, penzioner, koji je završio Kriminalistiku u Zemunu. Kredit je uzeo u februaru 2008. godine, na iznos od 52 hiljade CHF. “Direktor filijale u Nikšiæu tada je bila moja roðaka Gordana Radoviæ, koja mi je objasnila da su to najbolji krediti na tržištu", rekao je Žižiæ. On je kazao da mu je, kada je došao da potpiše ugovor, pažnju privukao iznos od 52 hiljade i oznaka valute CHF. "Pitao sam Radoviæ šta znaèe te 52 hiljade, jer sam tražio 32 hiljade EUR, a ona mi je odgovorila da su to tipski ugovori i da neæe imati problema zbog toga", dodao je Žižiæ. Nakon nekog vremena, kako je kazao, vidio je da mu je plata manja, zbog èega sam tražio objašnjenje službenika iz banke. "Kada sam pitao kreditnog referenta Danku Šæepanoviæ šta je to sa anuitetom, ona mi je rekla da nijesu oni meni dužni nego ja njima”, kazao je Žižiæ. On je naveo da je rata kredita u poèetku iznosila 223 EUR, a sada od 320 do 330 EUR. On je na pitanje Mugoše kada je primijetio rast rate, odgovorio da ne zna taèno, ali da je u pitanju 2008. godina. Mugoša je prigovorio iskazu Žižiæa, jer smatra da je usmjeren faktièki u izbjegavanje obaveza prema tuženoj jer je jasno da je 2008. godine pala kamatna stopa tri procentna poena, pa su tada korisnici kredita plaæali manje rate. Suðenje æe biti nastavljeno u èetvrtak. Predstavnici CEZAP-a tvrde da je HAAB od majke banke iz Austrije dobila eure koje je dala klijentima, kojima nijesu ponuðeni švajcarski franci. Švajcarski franak, kako su naveli, formalno nije ni ušao u Crnu Goru, a valutna klauzula je postala plod špekulativnog ponašanja HAAB. Iz banke su objasnili da je kamatna stopa po kojoj su odobravali namjenske stambene kredite u švajcarskim francima 2007. i 2008. godine bila ubjedljivo najpovoljnija na tržištu. Iz HAAB-a su kazali da su u svakom momentu postupali u skladu sa zakonom, poštujuæi sve stavke ugovora. Hypo Alpe Adria banka je, povodom aktuelne situacije izazvane rastom švajcarskog franka, odluèila da klijentima, ako žele konverziju u eure, smanji kamatnu maržu 15 odsto. (kraj) sam