Podgorica, (MINA) – Zaposleni u stomatološkoj službi u osam crnogorskih opština jedinstveni su u stavu da je predloženi model reforme stomatološke službe neprimjenjiv u Crnoj Gori, saopštili su danas predstavnici Strukovnog sindikata te službe. Predstavnici Sindikata, Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja i Republièkog fonda za zdravstveno osiguranje nijesu juèe uspjeli da postignu kompromis o reformi javnog zdravlja, odnosno dijela koji se odnosi na stomatološku službu. Taj sastak je održan prvi put poslije èetiri mjeseca od kada predstavnici Sindikata insistiraju na njemu. Predsjednik Sindikta Svetlana Obrenoviæ je rekla kazala da je ta radnièka organizacija tražila da se povuku otkazi zaposlenima u stomatološkoj službi u Baru, Kolašinu, Bijelom Polju i Plavu. “Ostali smo pri stavu da je organizovanje i pružanje stomatoloških usluga kroz sistem javnog zdravlja najbolji naèin organizovanja te djelatnosti”, kazala je ona. Prema njenim rijeèima, i Ministarstvo je ostalo pri svom stavu, odnosno “za totalnu privatizaciju, a sindikat za javno zdravlje”. U sindikatu smatraju da "totalna privatizacija stomatološke službe u Crnoj Gori nije dobra, prije svega za graðane". “Odgovorno tvrdimo da nema države na svijetu koja se odluèila za totalnu privatizaciju jednog segmenta javnog zdravstva, u našem sluèaju – stomatološke zaštite”, rekla je Obrenoviæ. Ona je kazala da zaposleni u Podgorici, Kolašinu, Baru, Nikšiæu, Bijelom Polju i Beranama ne prihvataju rješenja koje nudi Ministarstvo, što su potvrdili izjašnjavanjem na internim oglasima. “Ovakvu reformu je prihvatilo šest stomatologa u Bijelom Polju, èetiri u Beranama, po dvoje u Baru i Nikšiæu, jedan iz Podgorice, dok iz Kolašina niko nije pristao na to rješenje”, navela je Obrenoviæ. Predstavnici Ministarstva i Fonda juèe su saopštili da je ugovore o zakupu stomatoloških ordinacija u domovima zdravlja potpisalo 79 stomatologa i 15 zubnih tehnièara, a da oni koji to nijesu uèinili imaju rok do petka da se opredijele. Nakon toga æe, kako je najavljeno, biti raspisan javni konkurs za izdavanje ordinacija privatnicima. Predstavnici Sindikata tvrde da je interni oglas završen, a da o rokovima o kojima je govorio direktor Fonda Ramo Braliæ ne znaju ništa. “Zdravstvenu politiku vodi Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, a ne Fond”, naglasila je doktor Nina Mariæ. Ona je negirala da Braliæevu tvrdnju da je uèestvovala u kreiranju reforme i bila èlan tima koji je radio paket usluga. “U kreiranju ovakve reforme nijesam uèestvovala, a paket usluga je prepisani slovenaèki, koji je na sto donio konsultant Svjetske banke”, kazala je Mariæ. I naèelnik stomatološke službe u Podgorici Ranko Mugoša reagovao je na Braliæeve optužbe da opstruira reformu, jer treba “da se odluèi izmeðu zakupa ordinacije u kojoj je radio i svoje privatne”. “Tu izjavu ne doživljavam kao liènu uvredu jer je neosnovana, veæ je iskljuèivo tumaèim kao javno izražen pritisak za sprovoðenje reforme”, kazao je Mugoša i dodao da vjeran principima profesionalne stomatološke doktrine i solidarnosti sa kolegama. Ministar zdravlja, rada i socijalnog staranja Miodrag Radunoviæ kazao je juèe da se reforme plaše "oni koji nemaju kvalitet i koji su do sada sjedjeli na dvije stolice". »Radili su u javnom sektoru, primali platu, topli obrok i prevoz i imali miran san, a radili su u privatnim ordinacijama«, kazao je Radunoviæ. Na pitanje da li neko od njih, osim u javnom zdravstvu, radi u privatnoj ordinaciji ili je njen vlasnik, od predstavnika Sindikata odgovorila je samo Obrenoviæ. “Ja radim u privatnoj ordinaciji, èetiri sata, kao i veæina ljekara iz ostalih oblasti zdravstva. To je potpuno regularno, i odgovorno tvrdim da nikad pacijentu iz državne ustanove nijesam dala vizit kartu i prevela ga u privatnu ambulantu”, rekla je ona. Reformom u stomatološkoj službi najteže je pogoðen srednji kadar, koji je bukvalno ostao na ulici, smatraju u Sindikatu. Medicinski tehnièar Ljiljana Duloviæ kazala je da je taj kadar ostao bez posla u Nikšiæu, Beranama, Bijelom Polju i Kolašinu. Predstavnici stomatologa su naveli da su u ovom periodu dokazali da su profesionalci i humanisti jer, kako su kazali, uprkos tome što nijesu primili plate – nijedan pacijent nije bio uskraæen za pomoæ. (kraj) gop/del