Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crnogorska mesna industrija uglavnom bilježi rast prometa tokom ovogodišnje turistièke sezone, ali im bolje rezultate poslovanja onemoguæava siva ekonomija i nelegalan uvoz. Promet Mesoprometa iz Bijelog Polja poveæan je u prethodna dva mjeseca 20 do 25 odsto iako je plasman u hotelima nešto manji. Direktor Mesoprometa, Hilmija Franca, kazao je da je siva ekonomija u toj djelatnosti i dalje veliki problem, posebno zbog uvoza hrane bez kontrole i švercovanih proizvoda. »Ponekoga i uhvate da švercuje mesne proizvode na granici, ali bi trebalo mnogo više raditi na tome«, rekao je Franca agenciji Mina-business. On tvrdi da su za suzbijanje sive ekonomije u toj oblasti potrebne samo bolje kontrole na crnogorskim granicama, kao i da one budu zatvorene za nelegalnu robu. Promet Mesne industrije Goranoviæ prošlog mjeseca je porastao 40 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok je najveæi rast zabilježen u sjevernom regionu. “Na primorju smo zabilježili rast od 37 odsto, u centralnom regionu 41 odsto, a na sjeveru èak 68 odsto”, saopštio je direktor Mesne industrije Goranoviæ, Ðorðije Goranoviæ. Prema njegovim rijeèima, promet proizvoda te mesne industije u hotelima na primorju na nivou je prošlogodišnjeg, dok je u maloprodaji poveæan. Goranoviæ smatra da je promet mesnih proizvoda poveæan izmeðu ostalog i zbog Vladine odluke kojom se turistima onemoguæava unos veæe kolièine hrane u Crnu Goru. “Gosti koji dolaze u Crnu Goru ove godine hranu mogu nabavljati jedino u maloprodajnim objektima u mjestima gdje odmaraju, za razliku od prethodnong perioda kada su u gepecima automobila donosili veæe kolièine”, podsjetio je Goranoviæ. On tvrdi da je nelegalan uvoz mesnih proizvoda svakog mjeseca manji, jer se uspostavlja režim spoljnotrgovinskog poslovanja sa Srbijom, sa kojom se ostvaruje najveæi obim robne razmjene. “Promet sa Srbijom se do stupanja na snagu Srednjeevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) tretirao kao unutrašnji promet, a nakon njegove primjene stvoreni su uslovi da se poslovanje u najveæoj mjeri uvede u legalne tokove”, ocijenio je Goranoviæ. On je kazao da je na smanjenje sive ekonomije uticala i niska stupa poreza na uvoz svježeg mesa, koja iznosi sedam odsto. U cetinjskoj kompaniji Marteks /Martex/, koja se bavi proizvodnjom suhomesnatih i proizvoda od svježeg svinjskog mesa, nijesu zadovoljni ostvarenim prometom tokom ljetnje sezone. “Promet u hotelima je na približno istom nivou kao prošle godine, ali u manjim trgovinama, brzim hranama i sliènim uslužnim djelatnostima bilježimo pad 20 do 35 odsto u odnosu na godinu ranije”, rekao je menadžer Marteksa, Dragan Martinoviæ. On smatra da je pad prometa ostvaren zbog orijentacije države da razvija visoko-kvalitetni turizam koji podrazumijeva da veæina gostiju bude smještena u hotelima. “Država cilja na hotelske goste, a ne na turiste u privatnom smještaju koji koriste usluge restorana i brze hrane. Takva orjentacija je štetna za domaæe proizvoðaèe, ali i državu u cjelini, jer turisti biraju druge, jeftinije destinacije”, ocijenio je Martinoviæ. On tvrdi da domaæa mesna industrija ima problema zbog nelegalnog uvoza pileæeg i svinjskog mesa iz Brazila, ali da obim švercovanog mesa nije zabrinjavajuæi. “Nelegalni uvoz utièe na promet proizvoda domaæih mesnih industrija koje rade legalno, ali obim nelegalnog uvoza ipak nije onoliki koliko se prièa”, rekao je Martinoviæ. Beogradske Veèernje novosti objavile su danas da zvanièni distributeri i zastupnici mesne industrije u Crnoj Gori ove godine bilježe i do 40 odsto manji promet svježeg i zamrznutog mesa najviše zbog nove eskalacije šverca iz Albanije, preko Skadarskog jezera. Kako saznaje taj list, svinjetina i govedina nabavljene kanalima bez ikakve kontrole, jeftinije su za treæinu, a piletina skoro upola, pa malo ko vodi raèuna o sanitarnoj ispravnosti i riziku po javno zdravlje. Pri tome, švercovani pileæi filei potièu iz Kine, bataci su kanadski i amerièki, a ostalo meso porijeklo vodi iz Argentine i Brazila. (kraj) ram/mls/bvm