Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska Vlada usvojila je danas Predlog zakona o isplati devizne štednje graðana položene kod ovlašæenih banaka sa sjedištem van Crne Gore i izmjene i dopune onog o porezu na dohodak fizièkih lica. Predloženim Zakonom o isplati devizne štednje vraæanje uloga biæe omoguæeno dijelu graðana Crne Gore koji su štedjeli u bankama sa sjedištem van crnogorske teritorije ako se smatraju djelovima regularnog bankarskog sistema. »Ovim se pitanje konaènog rješavanja ovog problema ne završava, jer smo obezbijedili zakonske uslove da brzo krenemo u emitovanje obveznica i njihovu isplatu«, rekao je nakon sjednice Vlade ministar finansija Igor Lukšiæ. »Saèekaæemo ishod arbitraže kod nadležnih evropskih institucija u vezi sa pitanjem stare devizne štednje na nivou SFRJ«. Izmjene veæ tri godine važeæeg crnogorskog Zakona o regulisanju obaveza i potraživanja po osnovu ino duga i devizne štednje odnose se na vlasnike deviznih uloga sa prebivalištem u Crnoj Gori koji su je prije 15. marta 1995. godine povjerili Jugobanci Beograd – filijalama Kotor i Herceg Novi, Invest, Jik, Šabaèkoj i Temeljnoj banci Ljubljana, kao i drugima sa sjedištem u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Procjenjuje se da su graðani Crne Gore u njih uložili izmeðu 20 i 25 miliona EUR. Na osnovu važeæeg crnogorskog Zakona stara devizna štednja vraæa se samo onima koji su ulagali u banke sa sjedištem na crnogorskoj teritoriji, dok druge zemlje kao osnov uzimaju prebivalište graðana. Emisija obveznica i isplata prve rate štednje, na osnovu izmjena Zakona, èije se usvajanje oèekuje nakon septembarskih izbora, planirano je najkasnije 90 dana nakon toga. Ostale rate biæe isplaæivane svakog jula do 2017. godine, kao i štedišama koji su do sada bili obuhvaæeni Zakonom. Izmjene zakona se ne odnose na vlasnike 11,5 prijavljenih miliona EUR stare devizne štednje uložene u takozvane piramidalne banke - Jugoskandik, Dafiment i Inos štedionicu. Predlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak fizièkih lica umjesto sadašnjih progresivnih poreskih stopa od 15, 19 i 23 odsto, koje se primjenjuju u zavisnosti od iznosa primanja, podrazumijeva uvoðenje jedinstvene. Ona æe od januara iznositi 15 odsto, 2009. godine 12, a 2010. devet odsto, što æe je izjednaèiti sa stopom poreza na dobit preduzeæa i crnogorski poreski sistem uèiniti jednim od najkonkurentnijih u Evropi, oèekuju u Vladi. Biæe poveæan i neoporezivi iznos dohotka, sa 785 na 840 EUR godišnje, odnosno sa 65 na 70 EUR mjeseèno, a poreske olakšice, do sada definisane posebnom Vladinom uredbom, unesene su u Predlog zakona. Vlada planira i da ukine oporezivanje kapitalne dobiti, kako bi doprinijela rastu ulaganja u Crnu Goru, prvenstveno preko berze. (kraj) anf/kmh