Podgorica, (MINA) – Ključni kriterijum i imperativ za pristupanje Evropskoj uniji (EU) jeste sloboda izražavanja, saopštio je šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, navodeći da Unija zahtijeva iskorjenjivanje zastrašivanje novinara. On je danas, na okruglom stolu povodom predstavljanja projekta Javni medijski servis u Crnoj Gori, finansiranje, upravljanje i regulacija, kazao da je EU posvećena slobodi medija. Prema riječima Orava, javni emiteri su vodeća snaga u društvu i oni imaju veću odgovornost od privatnih medijskih kuća, jer je njihova uloga ne samo da informišu građane, već i da ih obrazuju. „Mi smo tu da obezbijedimo punu nezavisnost javnih emitera“, poručio je Orav. Kako je naveo, prema ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije o progresu Crne Gore, država nije napravila neki napredak kada je u pitanju sloboda medija. Na pitanje da prokomentariše ugovor između Centra za građansko obrazovanje i Javnog servisa, Orav je rekao da je EU ranije uputila jasnu izjavu povodom toga. „Maja Kocijančić je ranije kazala da je neprihvatljivo pomisliti da bi EU obezbijedila grant na osnovu koga bi se izvršile zloupotrebe Javnog servisa“, naveo je Orav. Na pitanje da li će novi zakon o državnoj upravi, prema kojem će članove upravnog odbora Agencije za elektronske medije (AEM) imenovati Vlada, uticati na nezavisnost tog tijela, Orav je kazao da agencije moraju biti nezavisne i to u skladu sa pravno tekovinom EU. Direktorka Centra evropske radio-difuzne unije (EBU) za odnose sa članicama u centralnoj i istočnoj Evropi, Radka Bečeva, kazala je da su u Crnoj Gori zakoni u skladu sa standardima Savjeta Evrope, ali da ima prostora za unapređivanje zakonskog okvira. Kako je navela, na Zapadnom Balkanu javni servisi imaju nadzorna tijela koja predstavljaju tampon zonu između političkih subjekata i javnosti. „ÄŒlanovi nadzornog tijela ne mogu biti javni politički službenici. U Crnoj Gori možemo biti ponosni na taj korak“, rekla je Bečeva. Prema njenim riječima, najveći izazov je mogućnost društva i političkih subjekata da na pravi način razumiju suštinu, ulogu i misiju Javnog servisa. Bečeva je podsJetila da se na Kosovu, u Crnoj Gori i Makedoniji rade izmjene zakona o javnim servisima. „Javni servis može da forsira demokratsku praksu, pluralizam i nezavisnost, jer pruža informacije iz različitih izvora“, dodala je Bečeva. Ona smatra da bez institucionalne i upravljačke nezavisnosti javni servis ne može na pravi način ostvariti svoju ulogu. Javni servis, kako je dodala Bečeva, mora biti odgovoran u svom radu, transparentan, a neophodno je ostvariti i nezavisnost u njegovom finansiranju. Bečeva je navela da svi javni servisi u regionu imaju problem u odnosu nadzorne i upravljačke strukture. „Savjet ne može da se miješa u rad menadžmenta“, poručila je Bečeva. Nadzorna tijela u Evropi, kako je saopštila, postavljaju strateške prioritete, način na koji se ostvaruje misija javnog servisa i biraju menadžment. Prema njenim riječima, u regionu je prisutan problem obezbijeđenja reprezentativnosti i profesionalizacije savjeta, kao nadzornih tijela. „Važno je postojanje jake političke volje da se obezbijedi prava uloga Javnog servisa i da postoji pravo razumjevanje zašto je to značajno“, kazala je Bečeva. Ona je poručila da je "pored de jure, važno obezbijediti de facto nezavisnost javnih servisa". „Savjet, kao nadzorno tijelo, odgovorno je za implementaciju misije javnih servisa. Dodatni problem je što se radnici javnih servisa posmatraju kao politički, odnosno javni službenici“, zaključila je Bečeva. (kraj) mip/isf