Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je smanjen broj pokušaja pranja novca, a Uprava za spreèavanje pranja novca i finansiranje terorizma (USPNFT) prošle godine od stranih finansijsko-obavještajnih službi primila je skoro pola manje zahtjeva nego 2011. godine, rekao je direktor te institucije, Predrag Mitroviæ. Mitroviæ je u intervjuu za agenciju MINA kazao da je USPNFT putem meðunarodne razmjene primila 23, a poslala 159 zahtjeva za provjeru podataka zbog sumnje da se radi o pranju novca, finansiranju terorizma i drugim povezanim kriviènim djelima. Broj primljenih zahtjeva je, dodao je, skoro upola manji nego godinu prije. Mitroviæ tvrdi da podatak da su prošle godine primili gotovo upola manje zahtjeva za provjeru podataka zbog sumnje u pranje novca i finansiranje terorizma govori o tome da su smanjeni pokušaji pranja novca u Crnoj Gori. „Brojne pohvale meðunarodnih institucija govore o tome. Dobar preventivni sistem Crnu Goru sve više udaljava od zemalja koje imaju problema sa pranjem novca“, rekao je Mitroviæ. On je dodao da je USPNFT prošle godine primila 108 izvještaja o sumnjivim transakcijama, klijentima i poslovanju (STR) i da su sve prijavljene sumnjive transakcije, klijenti i poslovanje procesuirani. "Za èetvrtinu prijavljenih, nakon obrade i analize, utvrðeno je da ne postoji osnov za dalje procesuiranje. Odreðeni dio je dobio status „pratiti dalje“, dok je jedan dio procesuiran ka drugim nadležnim državnim organima“, rekao je Mitroviæ. Kako je kazao, Uprava je nakon analiza i obrada otkrila pojedine sluèajeve u kojima postoji sumnja u pranje novca ili finansiranje terorizma i državnim organima poslala 41 informaciju o tome. „U tim obavještenjima date su informacije za ukupno 64 lica, od èega 42 osobe (18 rezidenata i 24 nerezidenta) i 22 pravna lica (17 rezidentnih i 5 nerezidentnih)“, kazao je Mitroviæ. Prema njegovim rijeèima Uprava je poslala i 53 odgovora na zahtjev državnih organa. „Poslali smo 11 zahtjeva VDT-u, 37 Upravi policije, pet Agenciji za nacionalnu bezbjednost a poslato je i 60 dopuna odgovora- 38 VDT-u, 15 UP, 7 ANB-u“, rekao je Mitroviæ. Kako je naveo, podaci koje su sadržale ove informacije odnosile su se ukupno na 301 fizièko lice (186 rezidenata i 115 nerezidenata) i na 202 pravna lica (109 rezidentnih i 93 nerezidentna pravna lica). Što se dalje procedure tièe, dodao je, nadležni tužilac procjenjuje da li ima dovoljno dokaza za otvaranje postupka. On je rekao da su prošle godine 503 lica imala procesni tertman kod USPNFT. „Od toga je 301 fizièko lice (186 rezidenata i 115 nerezidenata) i 202 pravna lica (109 rezidentnih i 93 nerezidentna pravna lica)“, precizirao je Mitroviæ. Mitroviæ je kazao da je Uprava prošle godine otvorila ukupno 241 predmet. „U ovom dijelu htio bih da kažem da je bilo devet privremenih blokada koje su se odnosila na osam transakcija i sredstava na èetiri raèuna u ukupnom iznosu od 2,526 miliona EUR, milion dolara i 488.200 CHF“, kazao je Mitroviæ. Prema rijeèima Mitroviæa u toku toku ove godine bilo je 15 zahtjeva za tajno praæenje, „a oni su se odnosili da na osam fizièkih lica i na 15 pravnih. Na pitanje da li su u sumnjivim transakcijama uèestvovale neke poznate kompanije ili preduzetnik, Mitroviæ je rekao da je USPNFT finansijsko-obavještajna služba i da su gotovo svi podaci i informacije sa kojima ona radi i rapolaže oznaèeni odreðenim stepenom tajnosti. „Zakon o sprjeèavanju pranja novca i finansiranja terorizma i Zakon o tajnosti podataka zabranjuju odavanje treæim licima podataka i informacija koje su oznaèene odreðenim stepenom tajnosti“, ukazao je Mitroviæ. On je podsjetio da je USPNFT obraðivala poslovanje Miroslava Miškoviæa i Nasera Keljmendija. „Što se tièe Miškoviæa, USPNFT je obraðivala ne samo njega, veæ i šest pravnih lica koja su povezana sa njim- “Delta city“, „Delta generali holding“, „Delta generali životna osiguranja“, „Delta generali osiguranja“, „Delta maxi“ i kompaniju za mobilnu telefoniju „Mtel““, precizirao je Mitroviæ. On je naveo da su, s obzirom na to da veliki dio transakcija potièe iz stranih finansijskih sistema, tražili podatke od stranih obavještajnih službi ali, kako je precizirao, podaci koje su dobili nijesu iziskivali dalji tretman tog sluèaja. „USPNFT shodno svojim zakonskim odreðenjima i internim procedurama takve predmete drži u statusu „pratiti dalje“ zbog moguæeg dobijanja informacija i podataka koji jasno mogu da ukažu na sumnju u pranje novca u konkretnom sluèaju“, kazao je Mitroviæ. On je rekao da provjere poslovanja bankovnih raèuna Keljmendija i poslovanje njegovih saradnika traje. „Razmjenjivani su podaci sa tužilaštvom i policijom, a bila je intenzivna saradnja sa i sa stranim finansijsko-obavještajnim službama. Neke od provjera traju i sada“, rekao je Mitroviæ. Kako je kazao, uraðena je i 151 kontrola obveznika. „Osim 72 firme koje se bave nekretninama, kontrolisali smo 58 graðevinskih firmi, dvije NVO a bilo je i 19 kontrola firmi koje se bave drugim djelatnostima“, precizirao je Mitroviæ. Te kontrole su, kako je naveo, rezultirale podnošenjem 64 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. On je kazao da, prema njegovim informacijama, do septembra su riješena 23 predmeta u kojima je izreèeno skoro 10 hiljada EUR kazni za nepoštovanje Zakona o sprjeèavanju pranja novca i finansiranja terorizma. “Upuæeno je osam inicijativa drugim državnim organima, a poslate su i 22 informacije Odsjeku za sumnjive transakcije u USPNFT”, rekao je Mitroviæ. (kraj) anm