Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Planirano smanjenje crnogorskih poreza i doprinosa na zarade neæe umanjiti veæ poveæati prihode Budžeta, pod uslovom proširivanja kruga obveznika, ocijenjeno je u analizi efekata ovih mjera koju je Vladi dostavila Montenegro biznis alijansa (MBA). Crnogorska Vlada odluèila je kasno sinoæ da prihvati predlog Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF) i poreze i doprinose na zarade, umjesto za deset, smanji za pet odsto od 1. jula, i još toliko od 1. decembra. U analizi MBA, koja je dostavljena agenciji Mina-business, je navedeno da bi i sa planiranim smanjenjem poreskog optereæenja zarada Crna Gora imala najveæe stope tih dažbina u regionu, pošto one u državama bivše SFRJ iznose od 62 do 70 odsto. Privrednici okupljeni u toj poslovnoj asocijaciji smatraju da trenutno fiskalno optereæenje u Crnoj Gori, a posebno porezi i doprinosi na plate, predstavlja jednu od barijera za stvaranje nove vrijednosti i brži ekonomski razvoj, jer na svaki euro isplaæen radniku poslodavac plaæa još jedan državi. Zbog toga su, kako je ocijenjeno, crnogorska preduzeæa manje konkurentna od onih u regionu, Crna Gora neinteresantnija investitorima, a poslodavci slabije zainteresovani da razvijaju privatni posao i zapošljavaju nove radnike. Prema prošle godine potpisanom Opštem kolektivnom ugovoru, za koji iz MBA tvrde da se u regionu zadržao još jedino u Crnoj Gori, smanjenje poreza na plate biæe usmjereno na poveæanje zarada isplaæenih radnicima, dok bi neplaæeni doprinosi ostali poslodavcima. U Ministarstvu finansija, podsjeæaju privrednici, izraèunali su da bi, ranije planirano poresko rastereæenje od 20 odsto smanjilo prihode Budžeta za 30 miliona EUR. To znaèi, smatraju u MBA, da bi zaposleni dobili oko sedam miliona EUR godišnje više nego sada i za taj iznos poveæali potrošnju, jer prema svim analizama pri postojeæem nivou dohotka dodatni prihodi su usmjereni na potrošnju, a ne ka štednji, tako da bi Budžetu bilo uplaæeno još milion i po EUR poreza na dodatu vrijednost. Na drugoj strani, izraèunato je da bi poslodavcima godišnje ostala 23 miliona EUR, koje mogu zadržati i vratiti dio Budžetu plaæanjem poreza na dodatu vrijednost ili potrošnju firmi. U sadašnjim uslovima, za MBA je više vjerovatno da æe taj novac ili njegova veæina biti ponovo investiran, što otvara nova radna mjesta i poveæava iznos plaæenog poreza i doprinosa za novozaposlene. ”Dakle, ono što na prvi pogled izgleda kao gubitak prihoda za Budžet, u stvarnosti je sasvim drugaèije. U najgoroj varijanti, najmanje pet od pomenutih 30 miliona EUR biæe mu vraæeno”, tvrde iz MBA. MMF je Vladi predložio, osim smanjenja poreze i doprinose za deset odsto, napravi i rebalans Budžeta i smanji rashode za oko 18 miliona, otpusti 2,2 hiljade radnika u državnoj upravi ove godine i kao opciju poveæa stopu poreza na dodatu vrijednost sa 17 na 18 odsto kako bi bilo izbjegnuto poveæanje budžetskog deficita i ugrožavanje penzijske i socijalne reforme. Ministar finansija Igor Lukšiæ rekao je nakon sjednice da predstavljeni "scenario" poreskih mjera ne ukljuèuje poveæanje poreza na dodatu vrijednost sa 17 na 18 odsto, jer Vlada smatra da to ne bi bila dobra poruka za javnost niti bi se na valjan naèin reflektovala u crnogorskom ekonomskom sistemu. On je najavio da æe Vlada sa tom odlukom danas upoznati predstavnike MMF-a i sa njima pripremiti rebalans budžeta, odnosno predlog njegovog smanjenja za oko deset miliona EUR. U MBA je ocijenjeno da smanjenje poreza i doprinosa daje priliku poslodavcima da na svakih sedam zaposlenih prime jednog novog i pri tome imaju iste rashode za ukupne plate kao i ranije ili da poveæaju zarade postojeæim radnicima do nivoa prethodnog optereæenja, što bi moglo omoguæiti da Budžetu bude uplaæeno i više od izgubljenih 30 miliona EUR. Preduzeæa okupljena u Montenegro biznis alijansu traže smanjenje poreza i doprinosa na polovinu neto plate, a poslovnih barijera do mjere koju mogu podnijeti, jer æe u suprotnom Budžet “ostati bez onih na koje se najviše oslanja”. Njihovi predstavnici podsjeæaju da je poresko optereæenje zarada isplaæenih radnicima u Crnoj Gori od 1974. godine poveæano sa 49 na 100 odsto, uz rast broja zaposlenih u državnom sektoru od 1990. Uz to, poslodavci plaæaju doprinose za zdravstveno, penzijsko i osiguranje radnika o nezaposlenosti, kao i za Privrednu komoru Crne Gore i Savez sinidikata, ali i komunalne takse, odnosno prireze na poreze. Samo prošle godine, prema njihovoj analizi, Budžetu je uplaæeno 233,3 miliona EUR poreza i doprinosa na zarade, pa su na osnovu tog i iznosa prosjeène neto plate u 2002. godini zakljuèili da su plaæene dažbine za 115 hiljada radnika, dok nijesu za skoro 25 hiljada. Na osnovu planiranih prihoda Budžetu za ovu godinu i prosjeène zarade bez poreza i doprinosa u februaru privrednici su zakljuèili da je potrebno uplatiti poreze i doprinose za 138 hiljada radnika. Pošto se, prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osigruanja i Direkcije javnih prihoda, broj preduzeæa koja redovno izmiruju svoje obaveze u posljednjih šest mjeseci smanjuje, privrednici smatraju da treba naæi rješenje kojim dobijaju svi, država, poslodavci i zaposleni. “Visoke stope poreza i doprinosa na plate negativno utièu na investicije, otvaranje novih radnih mjesta, iznos prosjeène radnicima isplaæene zarade u Crnoj Gori, a odlaganje rješvanja ovog problema izazvalo bi efekat grudve snijega, odnosno samo uveæavalo troškove”, poruèuju oni, dodajuæi da zbog toga treba odmah treba poèeti smanjivati njihove stope optereæenja i javnu potrošnju, a poboljšati registraciju svih zaposlenih, odnosno dalje suzbijati sivu ekonomiju. Efekti bi bili, predviðaju poslodavci, jeftinije poslovanje, jer bi bila eliminisana potreba prijavljivanja samo minimalnih zarada radnika zbog visokih poreza i doprinosa i korišæenje gotovine za isplatu ostatka ugovorenih plata, ali i poveæanje investicija, omoguæavanje obezbjeðivanja struènijeg kadra uz poveæanje zarada što bi postojeæe radnike motivisalo na bolji i profesionalniji rad. MBA podsjeæa da poslodavci reaguju na rastereæenje, pozivajuæi se na Vladine podatke da je zbog prošlogodišnjeg smanjenja poreza i doprinosa na plate novozaposlenih sa 100 na 20 odsto za godinu registrovano 32 hiljade radnih mjesta. Prema mišljenju poslodavaca, za radnike bi koristi bile veæe i realno prikazane plate, redovna uplata stvarnih doprinosa i obezbijeðeno socijalno i zdravstveno osiguranje, a za državu stabilniji izvori budžetskih prihoda, smanjenje sive ekonomije, poveæanje zaposlenosti i investicija, taèno iskazane zarade i uplate dažbina, kao i bolji standard graðana. Na kraju, dodaju iz MBA, potrebno je izgraditi privatno-javno partnerstvo koje æe dovesti do rasta i razvoja ekonomije Crne Gore. “Vlada je uèinila važan prvi korak u nastojanju da smanji poreze i doprinose na plate. Ono što ne smije da se desi jeste da stane na ovom koraku”, zakljuèeno je u analizi. (kraj) anf/bvm