Brisel, (MINA-BUSINESS/HINA) - Naredni i najvjerojatnije posljednji krug pregovora o proširenju i modernizaciji srednjoevropske zone slobodne trgovine (CEFTA) biæe održan poèetkom okotbra, a novi sporazum bi trebalo da bude spreman za potpisivanje krajem tog mjeseca. To je saopšteno nakon današnjeg završetka treæeg kruga pregovora predstavnika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Bugarske, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Srbije i Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu o tekstu sporazuma koji bi trebalo zamijeniti postojeæu mrežu od 31 bilateralnog zakljuèenih izmeðu njih. Hrvatska smatra da nema potrebe stvarati dodatna tijela za nadzor sprovoðenja sporazuma, ali su njeni predstavnici saopštili da su otvoreni i za drugaèije stavove, "jer su svjesni da druge zemlje u regiji nemaju takve administrativne kapacitete poput hrvatskih". Sekretarijat CEFTA-e, ako se uèesnici pregovora o tome dogovore, pomagao bi zajednièkom odboru, najvišem tijelu koje je dosad bilo zaduženo za rješavanje sporova. Zajednièkim odborom predsjedava zemlja koja u tom trenutku predvodi CEFTA-u. Iz hrvatske delegacije je saopšteno i da se u prethodna tri dana u Briselu nije razgovoralo o tome gdje bi bilo eventualno sjedište sekretarijata. Ideju o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine u jugoistoènoj Evropi snažno podržavaju Evropska unija i regionalni Pakt o stabilnosti. Na predlog hrvatskog premijera Iva Sanadera prihvaæeno je da se to uèini kroz proširenje CEFTA-e na preostale zemlje koje dosad nijesu bile obuhvaæene tim sporazumom o slobodnoj trgovini. Da bi se to moglo uèiniti potrebno je ublažiti dosadašnje kriterijume za èlanstvo u CEFTA-i. Jedan od njih bio je èlanstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), a sada se to više ne traži. Nova, proširena, CEFTA trebalo bi da ukljuèi i neke nove aspekte poput trgovine uslugama, javnih nabavki i prava intelektualnog vlasništva. U CEFTA-i su sada Hrvatska, Bugarska, Rumunija i Makedonija. Kada uðu u EU, Bugarska i Rumunija æe izaæi iz CEFTA-e, a do kraja ove godine oèekuje se ulazak Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije i Moldavije. CEFTA, osnovana 1992. godine, obuhvatala je i zemlje koje su 2004. ušle u EU. Jedinstveni skup pravila trebalo bi, prema ocjenama Evropske komisije i Pakta o stabilnosti, biti primamljiviji za strane investitore. Od 2001. godine zemlje jugoistoène Evrope meðusobno su potpisale 31 bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini. Prema podacima Komisije, sprovoðenje tih sporazuma dovelo je do znatnog poveæanja trgovine u regiji, samo od 2002. do 2004. godine za 33 odsto na 3,5 milijarde EUR. U EU smatraju da postoji još potencijala za jaèanje trgovine unutar regije, ali i nje sa ostatkom svijeta. Od 2001. do prošle godine trgovinska razmjena izmeðu tih zemalja i EU poveæala se za 53 odsto na 79,77 milijardi EUR. (kraj) anf