• petak, 25 jul 2025

Spremni na razgovore o izmjenama Ustava

Spremni na razgovore o izmjenama Ustava
Podgorica, (MINA) – Demokratska partija socijalista (DPS) spremna je da razgovara o izmjenama i dopunama Ustava, ukoliko se postigne saglasnost o izmjeni nekih aspekata izbornog zakonodavstva ili dogradnji ambijenta u kome se sprovode izbori, poručio je potpredsjednik Skupštine iz vladajuće stranke, Branimir Gvozdenović. Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine, održanoj u utorak, dogovoreno je da bi privremeni skupštinski odbor, koji će se baviti reformom izbornog zakonodavstva, trebalo da bude formiran do kraja oktobra. Gvozdenović je u intervjuu agenciji MINA kazao da DPS u taj proces ulazi sa ozbiljnom namjerom da se postigne konsenzus po svim ključnim pitanjima. On je, upitan kakav je stav DPS-a po pitanju zahtjeva Demokratskog fronta da se na odboru može razgovarati o izmjenama i dopunama Ustava, rekao da su spremni i na to ukoliko se postigne saglasnost o izmjeni i nekih aspekata izbornog zakonodavstva ili dogradnji ambijenta u kome se sprovode izbori, čije sprovođenje zahtijeva izmjenu ustavnog okvira. Gvozdenović je kazao da treba svi da uoče da bez DPS-a ne može biti dvotrećinske većine koja je neophodna za tu vrstu pravne nadgradnje. “DPS ima mehanizme da spriječi sve ono što bi odstupalo od državnog interesa. Uvijek ćemo interesu države, demokratije i opšteg boljitka davati prednost. Tako će biti i ovog puta”, poručio je Gvozdenović. Na pitanje da li formiranje privremenog odbora, umjesto radne grupe rezultat kompromisa, on je kazao da je u osnovnoj inicijativi DPS-a i njenoj dopuni ostavljen prostor za oba formata rada na optimizaciji, dogradnji ili daljoj reformi izbornog zakonodavstva. “Ipak se radi o terminološkoj odrednici i formi, a nama je, kao što smo više puta naglasili, najbitnija suština”, rekao je Gvozdenović. On je objasnio da velike razlike nema kad su u pitanju formati rada i da je na Kolegijumu procijenjeno da je formiranje privremenog odbora ipak bliža opcija. Gvozdenović je dodao da je u opciji skupštinskog odbora, regulisanje radne procedure uprošćeno, jer je rad odbora precizno definisan skupštinskim Poslovnikom. Na pitanje da li očekuje da će biti ispunjeni svi uslovi i procedure kako bi odbor bio formiran krajem oktobra, kako je planirano, Gvozdenović je kazao da je DPS i do sada insistirao na što bržem formiranju odbora i da će činiti to i ubuduće. Kako je rekao, vjeruje da tu neće biti opstrukcije drugih subjekata. “Dakle, imajući u vidu da odluku donosi Skupština na plenarnoj sjednici, za Treću redovnu sjednicu jesenjeg zasijedanja koja je zakazana za 30. oktobar kao prva tačka dnevnog reda definisana je Odluka o obrazovanju Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, dok će na istoj sjednici, u okviru tačke Izbori i imenovanja biti utvrđen i personalni sastav Odbora”, kazao je Gvozdenović. On je istakao da je cijeli proces usmjeren ka optimizovanju izbornog zakonodavstva, a ne kako bi doveo “do slobodnih i fer izbora”. “U Crnoj Gori smo i do sada imali slobodne i fer izbore, što nije samo moje mišljenje i stav DPS-a nego i relevantnih međunarodnih institucija koje su pažljivo i sitematski razmatrale naše izborno zakonodavstvo i nadgledale izborne procese, pozitivno ih ocjenjujući po završetku”, kazao je Gvozdenović. S druge strane, dodaje on, nijedan zakonski okvir se ne može smatrati savršenim, pa uvijek postoji prostor za njegovo optimizovanje. “To je posebno važno kada je riječ o osjetljivoj legislativi kakva je izborna. U tom smislu smo i sami imali nekih korektivnih sugestija, a dobijali smo i preporuke relevantnih posmatrača”, rekao je Gvozdenović. On je kazao da DPS-u, kao partiji koja već decenijama dobija ubjedljivo podršku građana, odgovara svako poboljšanje izbornog zakonodavstva, jer se time smanjuje prostor za minimizovanje izbornih pobjeda te stranke, ali i za uzajamno nepovjerenje među političkim subjektima, što je cilj demokratije. Gvozdenović je naglasio da su u vladajućoj stranci spremni da poboljšaju izborno zakonodavstvo kroz dogovor sa političkim partnerima, ali i rivalima. „Ambijent za slobodne i fer izbore postoji, a narednim koracima želimo da nastavimo izbornu reformu i dodatno poboljšamo ambijent za održavanje izbora“, poručio je Gvozdenović. što se tiče rokova kada bi odbor mogao da završi posao, Gvozdenović je rekao da su u DPS-u potpuno spremni da efikasno djeluju, odmah po formiranju odbora. On je kazao da, što se tiče DPS-a, odbor može početi sa radom sjutradan po formiranju, 31. oktobra i podsjetio da je u prijedlogu za njegovo formiranje, kao rok za izradu svih prijedloga zakonskih izmjena i drugih akata, definisan kraj septembra naredne godine. “U DPS-u smatramo da taj rok može biti kraći, ukoliko se svi potrudimo i ukoliko ovom procesu pristupimo bez politikanstva, sa samo jednim ciljem – da izborno zakonodavstvo države učinimo boljim i da, najmanje, implementiramo preporuke ODIHR-a iz 2016. i ove godine, kao i preporuke i sugestije domaćih i međunarodnih institucija i organizacija, uz naravno preporuke Evropske komisije iz Izvještaja o napretku”, rekao je Gvozdenović. Na pitanje koja je prva tema koju bi trebalo da razmatra odbor, i da li bi trebalo da se bavi i pitanjem Državne izborne komisije, on je odgovorio da ne u ovom momentu ne treba definisati tematske prioritete. Gvozdenović je rekao da je u izbornom zakonodavstvu malo tema koje su izolovane i koje nijesu povezane sa drugim važnim pitanjima u toj oblasti. “Važno je svaku temu detaljno analizirati, ali se stalno mora imati u vidu cjelovitost ove legislative i međuzavisost pojedinačnih odredbi i različitih zakona. Treba se koncentrisati i na preporuke koje smo dobijali, na pojedinačne aspekte javnog diskursa po ovoj temi, bez ingenioznih i egzotičnih ideja koje nijesu primjerene savremenoj demokratiji niti su igdje implementirane”, naglasio je Gvozdenović. Na pitanje koji model nadzora nad radom odbora će biti prihvatljiv DPS-u, kada na dnevni red dođe to pitanje, Gvozdenović je rekao da se, kao odgovorna politička partija, zalažu za dosljednost i transparetnost političkog djelovanja. “Prihvatljivi su nam različiti modeli monitoringa nad implementacijom rezultata rada odbora, kao što nam je prihvatljiv i bilo koji uređen sistem nadzora primjene izbornog zakonodavstva, što smo dokazali na svim dosadašnjim izborima”, istakao je potpredsjednik parlamenta. Gvozdenović je ukazao da je DPS podržao i uspostavljanje nezavisnog tijela ili odbora koji će vršiti nadzor nad primjenom usvojenih rješenja. “Treba imati u vidu i preporuku iz Izvještaja Evropske komisije o napretku u vezi sa potrebom jačanja parlamentarnog nadzora. Za DPS je i to, naravno, prihvatljivo - kao jedini, ili kao dodatni model nadzora”, rekao je on. Upitan da li očekuje da će neke partije, koje neće glasati za formiranje odbora, promijeniti stav i uzeti učešće u radu, Gvozdenović je kazao ne vidi nijedan razlog da se to ne dogodi. “Ako imamo u vidu obavezu svih polititičkih subjekata da budu odgovorni prema svojim biračima, ali i prema našem procesu euroitegracija, ne vidim nijedan razlog da se u ovaj proces ne uključe i partije koje možda neće glasati za formiranje odbora”, rekao je Gvozdenović. Ne treba, kaže on, sumnjati da će sva rješenja koja se toliko potenciraju u javnosti kao “podržana od Evropske unije (EU)” biti sadržana u konačnim prijedlozima odbora. “To što neke partije pojedine ideje predstavljaju kao rezultat svoje analitike ili krativnosti, ne mijenja činjenicu da se radi o izvodima iz Izvještaja Evropske komisije o napretku ili iz izvještaja posmatračkih misija OEBS i ODIHR. U tom okviru treba razumjeti i nedavni “nemušti pokušaj” jednog političkog lidera da objasni razlike između plana DPS-a i plana koji su Komisiji dostavile dvije opozicione partije”, kazao je Gvozdenović. On je rekao da je prostor za „iole smislen odgovor“ uzak jer, prema njegovim riječima, nema ni jednog predloga u opozicionom planu koji nije obuhvaćen predlogom DPS-a. “No, sve je to manje bitno, ne želimo da se bavimo politikantskom potrebom pojedinih subjekata da imaju monopol na ovu ili onu ideju. Vrata su, kako što rekosmo, širom otvorena svima”, zaključio je Gvozdenović. (kraj) nim