Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Malim i srednjim preduzećima (MSP) u Crnoj Gori zajedničko je to što postavljaju standarde kvaliteta usluge na nivo razvijenih zemalja, ocijenio je savjetnik pomoćnika vođe tima Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA), Takaši Kimura. “ÄŒini mi se da kvalitet u većem dijelu Crne Gore nije tako visok kao današnji, ali djeluje mi da je broj ljudi koji su upoznati sa kvalitetom u razvijenim zemljama značajno porastao”, rekao je Kimura u intervjuu agenciji Mina-business. Kimura smatra da će Kaizen menadžment, uspješni sistem japanskog poslovanja, biti ključni faktor uspjeha MSP u Crnoj Gori, kako bi se dostigao traženi nivo kvaliteta. “Jedan moj prijatelj, koji je posjetio Crnu Goru prije nekoliko dana, bio je iznenađen ogromnim promjenama u gradovima, jer je od njegove prethodne posjete prošlo deset godina. A ja sam u Crnoj Gori radio samo tri godine, ali sam takođe primijetio drastično dobre promjene”, kazao je Kimura. On je ocijenio da su mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori već upoznata sa Kaizen programom, koji će prvi put biti implementiran u jednom crnogorskom preduzeću i to cetinjskom Interproductu. “Svi stanovnici Crne Gore znaju koliko je stalan napredak važan za ostvarivanje dobrih rezultata. Na primjer, znam da ovdje postoji mnoštvo talentovanih sportista i da većina njih vrijedno radi na unaprijeđivanju svojih vještina od svog prvog treninga. Upravo to je Kaizen. Japanci su sa jasnom namjerom primijenili ova znanja u poslovanju i trudili se da tu praksu Kaizen programa zadrže na optimalnom nivou”, objasnio je Kimura. Prema njegovim riječima, Kaizen oplemenjuje vještine kako bi se zaposleni naučili da zavole da unaprijeđuju sopstveni posao. “Kada bismo imali isključivo zaposlene koji su željni da unaprijede svoj posao, naše poslovanje bi se poboljšalo. Na primjer, zaposleni u japanskim kompanijama imaju kratak sastanak na kraju radnog dana, na kome iznose stvari koje bi trebalo poboljšati i sarađuju u cilju zajedničkog rješenja”, kazao je Kimura. Taj sastanak, kako je naveo, obično traje oko deset minuta, ali zaposleni ga imaju svakog dana. “Ukoliko tim broji pet članova, nakon 100 dana poboljšaće barem 500 stvari i razmijeniti 500 dobrih rješenja. Iako se unaprijeđuju uglavnom male stvari, zaposleni će postati vješti da uvijek iznova pronađu stvari koje se mogu unaprijediti i biti u stanju da nađu niz rješenja i dobrih praktičnih primjena”, naveo je Kimura. On smatra da će Interproduct ostvariti sjajna dostignuća kroz Kaizen program. “Bio sam prisutan u momentu kada su se zaposleni, nakon relativno dugačke diskusije na radionici koja se bavila ovim programom, na kraju složili da krenu sa primjenom Kaizen programa u praksi. Kada sam zaposlenima predstavio znanja kojima Kaizen raspolaže, neki od njih su oklijevali da ta znanja primjene u praksi, dok su drugi imali pozitivan stav prema Kaizen programu”, kazao je Kimura. On smatra da su ljudi u Crnoj Gori upoznati sa značajem Kaizen prakse kao i mogućim uticajem koji se ostvaruje njegovom primjenom. Kaizen, kako je objasnio, označava stalni napredak, koji u praksi sprovode svi zaposleni na svim radnim mjestima u kompaniji. “Nema nijedne sumnje da će kompanija u kojoj svi zaposleni svakodnevno primjenjuju Kaizen program imati odlične rezultate”, poručio je Kimura. On je dodao da izuzetno mali broj kompanija primjenjuje Kaizen program u svom poslovanju, iako je veliki broj ljudi upoznat sa njegovim pozitivnim uticajem. “Razlog tome nije što je primjena Kaizen programa suviše teška, već što su ljudi po prirodi lijeni. U slučaju kompanije Interproduct pojedini zaposleni su oklijevali da prihvate Kaizen praksu, jer je to njihova prirodna reakcija”, kazao je Kimura. Razlika koju je kompanija Interproduct napravila u odnosu na ostale kompanije, kako je objasnio, je ta što su njeni zaposleni organizovali diskusiju na kojoj su razmijenili svoja najiskrenija osjećanja po pitanju primjene Kaizen programa, nakon čega su svi članovi donijeli odluku da ga uvedu u poslovanje. “Uvjeren sam da je ovaj vid donošenja odluka bitan i da će upravo zbog toga biti u mogućnosti da nastave Kaizen praksu”, rekao je Kimura. Na pitanje koji je to segment na koji će Kaizen imati najviše uticaja, Kimura je odgovorio da će to biti edukacija zaposlenih. “šta će se dogoditi sa kompanijom Interproduct ukoliko svi njeni zaposleni budu pronašli nešto što će unaprijediti i taj segment unaprijeđivati svakog dana? Biće tu zaposlenih sa sjajnim idejama i upravo će te ideje iz dana u dan jačati kompaniju primjenom Kaizen metode u poslovanju”, naveo je Kimura. Na taj način, kako tvrdi, napredovaće linija proizvodnje, materijali, marketing, usluga potrošača, dok će u veoma kratkom periodu i kompletno poslovanje biti poboljšano. MSP u Crnoj Gori počela su u ovoj godini program mentoringa, u organizaciji Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Crne Gore i saradnji sa Vladom Japana, preko JICA-e. Taj program je u prošloj godini već sproveden u Crnoj Gori, a firme koje su koristile mentoring ocijenile su ga kao veoma korisnim za unaprijeđenje svog poslovanja. Kimura je saopštio da su u tom programu mentori preduzećima pružili samo tehničku podršku, ne i finansijsku. “Na samom početku mnoga preduzeća očekivala su bar neku finansijsku podršku za mentore, a da pritom nijesu bili pretjerano zainteresovani za tehničku podršku svojih preduzeća. Međutim, nakon što su mentori objasnili svoje usluge, svi korisnici su shvatili značaj mentorske usluge i bili su voljni da se zajedno sa mentorima uhvate u koštac sa svim izazovima”, kazao je Kimura. On je objasnio da su proces mentorstva i mentorska znanja takođe zasnovana na japanskom znanju. “Kako sam i sam japanski biznismen, sva ta znanja su mi već poznata, ali većini korisnika to znanje djeluje samo kao dobra podloga. Moglo bi se reći da te različite podloge predstavljaju samo razlike u načinu poslovanja između Crne Gore i Japana”, ocijenio je Kimura. On je rekao da su, prema izvještaju o procjeni uspješnosti mentorstva iz prošle godine, svi korisnici bili zadovoljni. “S obzirom na to da su mentorske usluge prošle godine bile prvi put uvedene u Crnoj Gori, bilo je samo 13 korisnika, pa je sam broj nezahvalan za izvođenje bilo kakvih konkretnih zaključaka o efektnosti mentorske usluge”, smatra Kimura. On je zaključio da su pohvale prethodnih korisnika najbolji pokazatelj koliko je mentorska usluga u Crnoj Gori bila od pomoći malim i srednjim preduzećima i koliko je uticala na razvoj i poboljšanje njihovog poslovanja. (kraj) jlb/sam