Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Iznos novca koji se odlije iz Crne Gore na osnovu osiguranja crnogorskih rezidenata u osiguravajuæim kompanijama registrovanim van njene teritorije stalno se poveæava, a taj problem trebalo bi da bude riješen usvajanjem novog zakona za ovu oblast. Prema informaciji o prošlogodišnjim kretanjima u osiguranju, koju je pripremila Centralna banka i usvojio resorni Odbor Udruženja Privredne komore na posljednjoj sjednici, o prihodima osiguravajuæih društava koja su registrovana u Srbiji, na Kosovu i Metohiji ili drugim državama sa crnogorskog tržišta, iako njihovi zastupnici rade u Crnoj Gori, dostupni su samo posredni podaci iz izvještaja ovdašnjih banaka o realizovanom platnom prometu sa instranstvom. On je u prethodne èetiri godine iznosio oko 15 miliona EUR, od èega se gotovo treæina odnosi samo na prošlu. Prošlogodišnji iznos bio je za èetvrtinu viši nego u 2004. godini, ali i dvostruko vrjedniji nego 2002. Ukupan prihod društava na crnogorskom ržištu osiguranja 2003. godine približio se onom koji su ostvarile banke, ali je osnovni kapital osiguravajuæih kompanija èinio svega 27,5 odsto bankarskog. Prihod domaæih osiguravajuæih društava u 2004. godini je smanjen, ali poveæanje uplata na osnovu osiguranja stranim osiguravajuæim društvima predstavlja svojevrstan pokazatelj ekonomskog rasta Republike. "Istovremeno, ovi podaci pokazuju i koliko novca domaæe osiguravajuæe kuæe, uslovno reèeno, gube u bici sa stranim konkurentima koji nude širi spektar usluga osiguranja, prevashodno penziona i zdravstvena", navodi se u informaciji. Odliv novca zbog kupovine usluga stranih osiguravajuæih kuæa, kako je ocijenjeno, ne predstavlja znaèajan problem sa aspekta platnog bilansa, veæ nelojalne konkurencije domaæim kompanijama, rizika domaæih rezidenata koji proizlaze iz odsustva regulative, kontrole stranih društava za osiguranje i nemoguænosti države da oporezuje njihove prihode. Oèekuje se da ti problemi, kao i pitanje obezbjeðenja likvidnosti i solventnosti osiguravajuæih društava, prevashodno kroz iznos osnovnog kapitala, budu ureðeni usvajanjem novog zakona iz ove oblasti. Pitanje konkurencije i oligopola tretirano je prošle godine usvojenim Zakonom o zaštiti konkurencije. Autori informacije podsjeæaju da na razvijenim finansijskim tržištima osiguravajuæe kompanije spadaju u znaèajne institucionalne investitore, dok je kod nas razorna inflacija iz 1993. godine istopila najveæi dio kapitala domaæih društava za osiguranje. Zbog uspostavljenog reda u bankarskom i finansijskom sistemu predviða se da æe tržište osiguranja u perspektivi zabilježiti znaèajniji rast. U Crnoj Gori radi pet osiguravajuæih kompanija, Lovæen, Montenegro, Swiss, Cepter /Zepter/ i Grejv /Grawe/ osiguranje. Odboru nijesu bili dostupni njihovi poslovni rezultati za prošlu godinu, ali su u 2004. godini te kompanije, bez Grejv osiguranja, koja je registrovana pred njen kraj, zabilježile ukupno 36,8 miliona EUR prihoda i svega 609 hiljada EUR dobiti. U poreðenju se prethodnom godinom, prihod je smanjen za 14,5 odsto, a dobit za treæinu. Konstatovano je da se u Crnoj Gori danas osigurava samo ono što je zakonska obaveza, odnosno biznis i motorna vozila od odgovornosti. "Iako posluju u uslovima niske stope inflacije, osiguravajuæa društva i dalje se suoèavaju sa relativno visokim poreskim optereæenjima, kao i dažbinama za penzijsko i zdravstveno osiguranje, a njihovi prihodi od finansijskih plasmana su prilièno skromni", pokazala je analiza Centralne banke. "Stoga je podizanje premija za ogranièen broj proizvoda osiguranja nužan i jedini izvor za rast prihoda osiguravajuæih društava". Ocijenjeno je da bi veæi životni standard stanovništva popularizovao uplatu premija za životno osiguranje i uticao na rast prihoda osiguravajuæih kuæa. To je naroèito važno jer je novac prikupljen od premija životnog osiguranja raspoloživ na duži rok i pogodan i za investiranje u dugoroène namjene. Sve dok odnos životnog i osiguranja imovine u našim osiguravajuæim društvima bude ovako nepovoljan, ne može se oèekivati veæe angažovanje ovih finansijskih institucija kao kapitalnih, dugoroènih, investitora, navodi se u informaciji. Od crnogorskih osiguravajuæih društava se oèekuje da, u skladu sa planiranom reformom penzijskog sistema, tržištu ponude i dodatno penziono i zdravstveno osiguranje, ali i nove usluge iz oblasti odgovornosti za proizvod i iz djelatnosti, kojima se klijenti poput advokata ili ljekara štite od eventualnih grešaka ili propusta. (kraj) anf