Helerup, (MINA-BUSINESS) - Nakon 15. januara, kada je nastupio potres deviznog kursa i Centralna banka Švajcarske (SNB) odustala od utvrðenog gornjeg limita za franak, banke širom svijeta su se orjentisale na valutno vezivanje, saopštio je analitièar John J. Hardy. Hardy, koji je šef Sektora za strategiju deviznih berzi u Saxobank, navodi da su u Evropi nastojanja bila usmjerena na nalaženje paralele sa švajcarskim frankom, a najveæu pažnju dobile su dvije valute, danska kruna (DKK) i èeška kruna (CZK). „Vezivanje danske krune za euro izazvalo je toliki pritisak da je primoralo Centralnu banku Danske (Nationalbanken) da tri puta smanji kurs – na negativnih 0,5 odsto, koliko iznosi u ovom trenutku,i da kroz konkretnu tržišnu intervenciju u januaru proda, prema nekim procjenama, 100 milijardi danskih kruna (13 milijardi EUR ili oko pet odsto bruto domaæeg proizvoda Danske)“, kazao je Hardy. Ipak,kako je dodao, Danska nije Švajcarska – danska kruna je ipak valuta kojom se manje trguje i nema reputaciju sigurne valute. „Pored toga, Danci imaju ogromna penzijska sredstva u drugim valutama i boriæe se svim silama da kroz valutno vezivanje saèuvaju njihovu vrijednost. Nationalbanken je veæ dogovorila s danskim trezorom da prestane s emisijom dugoroènih državnih obveznica kako bi natjerala kupce danske krune da zadrže neprivlaène, kratkoroène instrumente s negativnim prinosom. Uz to, dansko valutno vezivanje je posljednje meðu valutama iz mehanizma formiranja deviznih kurseva ERM II, pri èemu ovo vezivanje mora braniti i sama Evropska centralna banka (ECB)“, naveo je Hardy. Prema njegovim rijeèima, èeška kruna možda predstavlja zanimljiviju studiju sluèaja. Ona nije vezana za euro, ali je Centralna banka Èeške, kao alat monetarne politike objavila donji minimalni nivo kursa izmeðu EUR/CZK od 27,00, kako bi izbjegla deflaciju i stimulisala industriju u Èeškoj, a nakon što je stopa politike Centralne banke veæ krajem 2012. godine dostigla nultu granicu. „Prelazak na donju granicu za kurs bio je dijelom inspirisan donjom granicom koju je za EUR/CHF utvrdila Centralna banka Švajcarske. Meðutim, ovaj mehanizam nije više tako inspirativan. Ovo možda predstavlja bolji cilj za špekulante, ali i za njih je to ipak valuta kojom se veoma slabo trguje u valuti koju je èvrsto utvrdila Centralna banke“, rekao je Hardy. Još jedna razlika je, kako je kazao, u tome što je Centralna banka Èeške (CNB) utvrdila vremenski horizont za donju granicu kursa, što SNB nikada nije usvojila kao model. „Da li bi to moglo znaèiti da èeškoj kruni predstoji kolebljivost kada naredne godine CNB pokuša da se izvuèe iz te politike? U bližoj buduænosti, kada èeška Centralna banka objavi najnovije podatke o rezervama u èetvrtak, saznaæemo da li æe biti neposrednog pritiska na takvo vezivanje valute“, naveo je Hardy. Prema njegovim rijeèima, izvan Evrope, prvo se mogu razmotriti izvoznici nafte na arapskom poluostrvu, gdje bi vezivanje za amerièki dolar trebalo da je pod znaèajnim pritiskom pošto su njihove ekonomije pogoðene padom cijene nafte u USD. Meðutim, ova vezivanja valuta su, kako je podsjetio, i ranije preživjela snažan pritisak i pokrivena su ogromnim rezervama, èak i u sluèaju kada snažni dolar za ove ekonomije uveæava ekonomske rizike od pada vrijednosti, bez obzira što je dodatno pogoršao prekomjerni bum tokom vrtoglavih godina izmeðu 2010. i 2013. godine, kada su cijene nafte bile visoke a istovremeno je amerièki dolar bio slab. „Dalje na istoku imamo najvažniji odnos izmeðu svjetskih valuta - kinesko kontrolisano vezivanje valute, ili #puzajuæi devizni kurs# u odnosu na amerièki dolar“, kazao je Hardy. On podsjeæa da je tokom posljednje godine, Kina poèela da se hvata u koštac s najveæim kreditnim mjehurom koji je svijet ikada doživio, a to èini u trenutku kada se amerièki dolar, za koji je njena valuta vrlo jasno vezana, nalazi na tržištu sa tendencijom rasta kursa, dok su sljedeæe dvije glavne valute, japanski jen i euro, znaèajno devalvirali. „Da li nas uskoro oèekuje devalvacija juana? Veæ se mogu vidjeti znaci pritiska - devizni kurs izmeðu USD/CNY dijeli samo djeliæ procenta da dostigne najveæi dvogodišnji nivo – što se nije desilo od devalvacije juana 1994. godine. Svijet æe morati da se pripremi na posljedice devalvacije juana“, upozorio je Hardy. On je objasnio da bi to pokrenulo još jedan talas sila deflacije koji æe zapljusnuti svijet i dodatno napraviti nepodnošljiv pritisak na veæ napregnuti svjetski devizni sistem. „Devalvacija juana bi najvjerovatnije znaèila poèetak kraja post Breton-Vuds deviznog sistema od 1971. godine, kada je Nikson ukinuo pokrivenost amerièkog dolara zlatom. Jednako je bitno i da æe to takoðe znaèiti da Azija, a naroèito Kina, moraju da naðu novi post-merkantilistièki ekonomski model, iako pokušavaju da vrate vrijeme devalvacijom valute oèajnièki pokušavajuæi da se izvuku iz deflacijske implozije kreditnog mjehura“, zakljuèio je Hardy. (kraj) bvm