Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Izmjene i dopune Zakona o radu treba da odražavaju interese svih strana na koje se odnosi, kako za dvije godine ne bi trebalo donositi novi, ocijenjeno je na sjednici Socijalnog savjeta. Predstavnici Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) saopštili su predložene izmjene i dopune Zakona o radu nijesu postignute konsenzusom, veæ kompromisom. „Poslodavcima ne odgovara svaki predlog, posebno kada je u pitanju zakljuèivanje ugovora o radu na neodreðeno vrijeme, ali je u pitanju tripartitno tijelo i moraju se poštovati interesi svih“, kazao je predstavnik UPCG, Dragiša Borièiæ. Oni nijesu zadovoljni ni što se u predlogu izmjena i dopuna nalazi socijalna kategorija, odnosno nemoguænost otpuštanja radnika starijih od 55 godina koji nijesu stekli uslove za penziju, jer smatraju da je to biznis barijera. „Ne smijemo proglasiti tehnološkim viškom radnike starije od 55 godina, koji ne obavljaju dobro posao. Za otpuštanje po tom osnovu, neophodno je da zaposleni ne radi dobro barem dva mjeseca, nakon èega se odluèuje da li ga poslodavac smije otpustiti“, rekao je generalni sekretar UPCG, Vladimir Èuroviæ. Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore (SSCG), Zoran Masonièiæ, smatra da je svima u interesu da imaju dobrog radnika, ali i da poslodavci imaju na raspolaganju mehanizme za otpuštanje neradnika. „Poslodavci èesto nijesu spremni da prihvate institut Agencije za mirno rješavanje sporova, zbog èega se gomilaju troškovi tužbi. Treba donijeti Zakon koji æe biti kvalitetan i koji neæemo morati uskoro da mijenjamo“, ocijenio je Masonièiæ. Pomoænik ministra rada i socijalnog staranja i koordinator Radne grupe za donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu, Anka Stojkoviæ, kazala je da je predloženi zakonski tekst usaglašen sa evropskom radnom regulativom i da je njime sagledan interes svih strana na koje se odnosi. Izmjenama i dopunama Zakona o radu predviðeno je, izmeðu ostalog, uvoðenje instituta Agencije za mirno rješavanje sporova i privremeno ustupanje radnika, ali i odredbi o korupciji, mobingu, minimalnoj zaradi, roditeljskom odsustvu za oca djeteta i produženju trajanja godišnjeg odmora. Pomoænik ministra finansija, Nemanja Pavlièiæ, kazao je da taj resor nije saglasan sa svim predloženim odredbama, kao i da bi zbog usaglašavanja razlièitih stavova trebalo održati sastanak sa predstavnicima Socijalnog savjeta. Predsjednika Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda, Dragana Lajoviæa, interesovalo je koliko æe predložene izmjene koštati, kako æe se odraziti na državni budžet i da li æe pomoæi u suzbijanju sive ekonomije. „Svi poslodavci traže kvalitetne radnike, tako da treba vidjeti koliko oni koji su zaposleni, a ne doprinose svojim radom, optereæuju budžet, kao i koliko to èine tužbe. Postoji i odreðeni procenat nerezidentne radne snage koja zaraðuje, a nije regularno prijavljena“, upozorio je Lajoviæ. On smatra da bi zbog toga trebalo još jednom preispitati predložene izmjene i dopune, kako bi novi Zakon bio kvalitetan i u interesu svih. Èlan Savjeta, Ðorðe Suhih, ocijenio je da, i pored namjere svih strana na koje se Zakon odnosi, da postupaju u najboljem interesu, to èesto nije tako. Radne regulative, kako je kazao, postoje svugdje u svijetu i ne mogu biti prepreka potencijalnim investitorima, niti kao takve stvaraju sliku o zemlji koja nije otvorena za nove investicije. „Investitori su svjesni prava radnika, jer ona svugdje postoje. Ipak, ne smijemo smanjiti ta prava kako bi privukli ulagaèe, veæ treba naæi druga rješenja“, ocijenio je Suhih. Radna grupa zadužena za usaglašavanje predloženih izmjena i dopuna Zakona o radu, usvojila je poèetkom februara predlog zakonskog teksta, za koji su saglasnost dali Sekretarijat za zakonodavstvo, kao i ministarstva unutrašnjih i inostranih poslova i evropskih integracija. Savjet je predložio da Radna grupa u narednih deset dana pokuša da predložena mišljenja i preporuke uvaži i unese u predloženi zakonski tekst. (kraj) adj/nar