Beograd, (MINA-BUSINESS) – Trgovinski deficit Srbije i Crne Gore (SCG) postaæe neodrživ u septembru naredne godine, ako ne budu primijenjene hitne preventivne mjere, smatraju u Savjetodavnom centru za ekonomska i pravna pitanja (SCEPP). Trgovinski deficit postoji kada zemlja godišnje uveze više robe nego što izveze. »SCG se suoèava sa rastuæim neskladom uvoza i izvoza. Sve veæi trgovinski deficit može postati nepodnošljiv do septembra naredne godine, ako ne budu preduzete neophodne mjere«, navodi se u SCEPP-ovoj analizi održivosti manjka u razmjeni sa inostranstvom. Prema podacima iz analize, SCG ima najveæu razliku uvoza i izvoza od svih zemalja u tranziciji. U prva èetiri mjeseca, odnos uvoza i izvoza u SCG iznosio je 3,2. Državna zajednica je najgora u regionu i prema izvoznom potencijalu, jer su performanse njene ekonomije najslabije, a konkurentnost domaæe prozvodnje i produktivnost niski. Eksperti SCEPP-a prognoziraju da SCG ima manje šanse od bilo koje zemlje u tranziciji da u buduænosti smanji deficit tekuæeg raèuna i akumulirani spoljni dug. Odnos uvoza i izvoza SCG dvostruko je veæi od prosjeka regiona. »SCG za sada nema problem likvidnosti u otplati stranog duga, ali u bliskoj buduænosti njena sposobnost da servisira obaveze može biti znaèajno umanjena zbog slabih performansi izvoznog sektora«, upozoravaju u SCEPP-u. Državna zajednica je najgora i prema odnosu duga i izvoza, a ima i najnižu stopu investiranja, od 13,5 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). Prosjek stope investiranja u tranzicionim ekonomijama je 23,75 odsto. Zbog niskih ulaganja u ekonomiju, eksperti SCEPP-a oèekuju da æe stopa rasta BDP-a narednih godina biti mala, što æe izazvati nedovoljan nacionalni dohodak. Rezultat æe biti sve problematiènija otplata dugova u buduænosti. Kao mjere koje mogu pomoæi da trgovinski deficit bude održiv, u analizi se navode depresijacija dinara i poveæanje kamatnih stopa što bi privuklo potreban kapital za finansiranje deficita. Eksperti ipak ne preporuèuju rast stopa, jer bi one mogle dovesti do recesije ekonomije. Osim toga, državnim ekonomistima su na raspolaganju i poveæanje kamata na štednju i inflatorna politika, ali u SCEPP-u smatraju da ni to nije najbolje rješenje, jer bi smanjenje realnih dohodaka moglo dovesti do pada tražnje, osim na stranom, i na domaæem tržištu. Krajnji ishod pada tražnje je recesija. Struènjaci su kao najbolje mjere naveli poveæanje produktivnosti domaæe proizvodnje i politiku budžetskog deficita, zahvaljujuæi kojoj Vlada ne bi morala da se dodatno zadužuje da bi platila dugove. U analizi je objašnjeno da je trgovinski saldo dio bilansa plaæanja, koji se sastoji od tekuæeg i kapitalnog raèuna. Tekuæi raèun mjeri promjene u saldu trgovine, dohodaka i transfera. Na deficit tekuæeg raèuna najviše utièe višak uvoza nad izvozom. Veæina zemalja u tranziciji, pojašnjavaju iz SCEPP-a, imala je visok deficit tekuæeg raèuna nakon rušenja socijalistièkog režima, uglavnom zbog znaèajnog pada proizvodnje i strukturnih promjena izazvanih tržišnim reformama. Taj manjak u poèetku države bi finansirale meðunarodnom pomoæi i pozajmicama, a deficiti bi poèeli da padaju nakon primjene ispravne politike makroekonomske stabilnosti. Kao prvi nagovještaj neodrživosti deficita tekuèeg raèuna u zemljama u tranziciji, analitièari SCEPP-a navode konstantan rast odnosa spoljnog duga i bruto društvenog proizvoda (BDP) i pad vrijednosti domaæe valute. Nakon što deficit tekuæeg raèuna dostigne pet odsto BDP-a, smatra se da je zemlja u tranziciji dostigla granicu izdržljivosti. »Neodrživost je obièno posljedica naglog rasta uvoza potrošnih dobara, znaèajnog realnog rasta vrijednosti domaæe valute i slabog bankarskog i finansijskog sistema koji je nemoæan da se nosi sa velikim tokovima kapitala. Problem deficita tekuæeg raèuna nastaje kada se pozajmice iz inostranstva koriste za finansiranje potrošnje, a ne za investicije«, ocijenjeno je u analizi. Od svih zemalja u tranziciji, samo Estonija ima veæi deficit tekuæeg raèuna od SCG. Ta zemlja je usvojila veoma liberalan režim spoljne trgovine i praktièno ukinula sva ogranièenja za uvoz. SCG, za razliku od Estonije, ima visoke carinske stope, ali kako kažu eksperti SCEPP-a, ta zaštitna politika nije dala rezultate, jer potrošaèi više vole da kupuju uvozne proizvode bez obzira na njihovu cijenu. »Rezultata ne može biti dok ne bude poveæana konkurentnost domaæe proizvodnje. Pitanje trgovinskog deficita mora se prenijeti na nivo domaæe ekonomije. Rastuæi nesklad izmeðu uvoza i izvoza je posljedica nedovoljno restrukturirane industrije, niske produktivnosti i slabih performansi ekonomije«, zakljuèeno je u analizi. (kraj) dmc/bvm