Knin, (MINA) - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesiæ kazao je danas da bi bilo dobro da se u Srbiji shvati da je Slobodan Miloševiæ bio taj koji je Hrvatskoj nametnuo rat, i da bi spoznaja o tome gdje je rat planiran i odakle je voðen dovela do katarze. "Miloševiæ to nije mogao sam uèiniti, a oni koji su birali njega i njegovu ratnu opciju moraju znati i da odgovaraju za posljedice", rekao je Mesiæ u Kninu, gdje se obilježava 12. godišnjica vojne akcije Oluja. On je to kazao komentarišuæi nedavne izjave predsjednika Srbije Borisa Tadiæa i premijera Vojislava Koštunice o vojnoj akciji Oluja, kao o zloèinaèkoj akciji u kojoj je protjerano 200 hiljada Srba. Mesiæ je rekao da Hrvatska procesuuira one koji su u Hrvatskoj "uèinili nedozvoljene radnje", prenose agencije. Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je da je 5. avgust "dan koji æe zlatnim slovima biti upisan u hrvatsku istoriju". "Tog dana su hrvatski narod, vojska i prvi predsjednik Franjo Tuðman odbranili Hrvatsku, oslobodili okupiranu hrvatsku teritoriju i time riješili svoje probleme", istakao je Sanader, dodajuæi da svijet voli one koji sami znaju da riješe svoje probleme. On je naglasio da "u Beogradu još nijesu shvatili da su oni izvršili agresiju, a dok to ne naprave i dok se ne suoèe s prošlošæu, neæe biti dobro". Hrvatska država 5. avgust oznaèava kao jedan od najvažnijih datuma u novijoj istoriji zemlje, kao datum kada je u vojnoj akciji Oluja 1995. godine osloboðen grad Knin. Podruèje nekadašnje Krajine, zajedno sa Kninom kao tadašnjim upravnim centrom, pod svojom su kontrolom od 1991. godine do 1995. držale srpske vojne jedinice, koje je službena hrvatska vlast smatrala pobunjenicima. U Oluji, koju hrvatska strana smatra najveæom vojnom akcijom Domovinskog rata, na obje strane je uèestvovalo više od 200 hiljada vojnika. Akcija je, prema službenim podacima, trajala svega 84 èasa, a u njoj su poginula 174 hrvatska branitelja, a 1.430 ih je ranjeno. Iako se hrvatska javnost još ponosi Olujom, ni danas nijesu prestali otpori dijela udruženja ratnih veterana i politièkih stranaka prihvatanju èinjenice da su tokom akcije pripadnici hvatske vojske i policije izvršili brojne ratne zlocicne, paljenje kuæa, razaranja i likvidacije civila srpske nacionalnosti. Taèan broj ubijenih civila tokom akcije ni danas nije poznat, jer se službeni podaci Hrvatske i Srbije znaèajno razlikuju. Za vrijeme akcije iz Hrvatske je otišlo oko 250 hiljada pripadnika srpske nacionalne manjine, za koje hrvatski politièki vrh tvrdi da su otišli organizovanom akcijom i pod pritiskom tadašnjih krajinskih vlasti, dok srpska strana tvrdi da se radilo o klasiènom etnièkom èišæenju i proterivanju srpske manjine iz Hrvatske. Zbog ratnih zloèina za vrijeme i nakon vojne akcije Oluja Haški sud je podigao optužnice na osnovu komandne odgovornosti protiv nekoliko hrvatskih generala, od kojih je najpoznatiji Ante Gotovina. (kraj) tmi