U narednom četvorogodišnjem periodu stopa rasta 11,4 odsto
- U narednom četvorogodišnjem periodu stopa rasta 11,4 odsto
- Post By kristina
- 11:10, 28 jul, 2018

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada je u periodu od ove do 2021. godine projektovala kumulativnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 11,4 odsto, determinisanu rastom investicione aktivnosti i domaće tražnje i pozitivne dinamike na strani neto izvoza.
U Predlogu smjernica makroekonomske i fiskalne politike, koje je Vlada razmatrala na sjednici u četvrtak, navodi se da će prosječna stopa realnog rasta BDP-a u četvorogodišnjem periodu iznositi 2,8 odsto.
“U tom periodu javni prihodi će rasti sa 1,99 milijardi EUR u ovoj godini na 2,16 milijardi EUR u 2021, dok će kao procenat učešća u BDP-u, javni prihodi imati opadajući trend, imajući u vidu da je nominalni rast BDP-a brži od rasta prihoda”, objašnjeno je u dokumentu.
Takav trend, kako su kazali, posljedica je snažnog rasta bruto investicija, koje u fazi izgradnje nemaju značajan uticaj na javne prihode, dok se u operativnoj očekuje značajniji uticaj na naplatu prihoda.
“Projekcije javnih prihoda urađene su na osnovu projekcija kretanja makroekonomskih indikatora i procijenjenih efekata mjera fiskalne konsolidacije u srednjem roku”, dodaje se u dokumentu.
Javna potrošnja će se u narednom srednjeročnom periodu kretati u rasponu od 2,09 milijardi EUR u ovoj godini do 1,97 milijardi EUR u 2021.
“Dakle, javni rashodi će rasti do nivoa od 2,15 milijardi EUR u narednoj godini, nakon čega uspostavljaju silazni trend. U čitavom periodu projekcije, procenat učešća javne potrošnje u BDP-u opada do nivoa od 39,7 odsto BDP-a u 2021. godini”, navodi se u dokumentu.
Glavni razlog smanjenja javne potrošnje rezultat je očekivanog završetka izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare, koji će rasteretiti kapitalnu potrošnju koja je, u najvećoj mjeri, i generisala deficit javne potrošnje u prethodnom periodu.
U Predlogu smjernica, koje je pripremilo Ministarstvo finansija, navodi se da će tekuća javna potrošnja biti stabilna, pri čemu će njeno učešće u BDP-u opadati.
“U svim godinama projekcije, tekuća potrošnja u potpunosti se finansira iz izvornih prihoda čime se ispunjava osnovno pravilo za planiranje budžeta koje pokazuje da država sve tekuće obaveze može servisirati iz tekućih prihoda”, rekli su iz Vlade.
Zaduživanje će se, kako su poručili, obavljati isključivo za finansiranje kapitalnih projekata čijom se realizacijom stvara dodatna vrijednost i podspješuje ekonomski rast.
U ovoj godini očekuje se rast javnog duga do nivoa od 73,6 odsto BDP-a.
“Od naredne godine uspostavlja se silazni trend javnog duga i njegovo kretanje od 70,5 odsto procijenjenog BDP-a, dok se u 2020. očekuje značajnije smanjenje, na iznos od 65,3 odsto BDP-a. Procjenjuje se da će se u 2021. godini javni dug spustiti na nivo od 60,5 odsto BDP-a”, precizira se u dokumentu.
Iz Vlade su kazali pravilo o ograničavanju javnog duga do nivoa od 60 odsto neće biti zadovoljeno u projektovanom periodu, a glavni razlog odstupanja biće povećana potreba za zaduživanjem uslovljena realizacijom projekta izgradnje autoputa.
Kapitalni budžet nominalno će rasti do nivoa od 398,1 milion EUR u narednoj godini, nakon čega opada do nivoa od 189,8 miliona EUR.
“U dijelu troškova izgradnje autoputa, u narednoj godini za te namjene planirana su sredstva u iznosu od 245 miliona EUR”, dodaje se u dokumentu.
Predlogom smjernica makroekonomske i fiskalne politike dati su srednjoročni ciljevi ekonomske i fiskalne politike, na osnovu kojih su utvrdjeni limiti potrošnje, po ekonomskoj klasifikaciji i po potrošačkim jedinicama prvog reda, a koji su obavezujući za narednu godinu, a indikativni za naredni srednjoročni period.
Smjernice predstavljaju najznačajniji input za pripremu budžeta za narednu godinu.
“Za očekivati je i dalji rast plata u privatnom sektoru, što uz planirani rast penzija po osnovu redovnog usklađivanja, utiče na rast kupovne moći domaćinstava”, dodali su iz Vlade.
Iz Vlade su zaključili da javne finansije u narednom srednjoročnom periodu karakteriše rast prihoda i smanjenje rashoda, što stvara uslove za ostvarivanje budžetskog suficita koji će se koristiti za servisiranje duga i omogućiti njegovo postepeno opadanje.
(kraj) jlb/nar