• četvrtak, 24 jul 2025

U narednom četvorogodišnjem periodu stopa rasta 11,4 odsto

U narednom četvorogodišnjem periodu stopa rasta 11,4 odsto
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada je u periodu od ove do 2021. godine projektovala kumulativnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 11,4 odsto, determinisanu rastom investicione aktivnosti i domaće tražnje i pozitivne dinamike na strani neto izvoza. U Predlogu smjernica makroekonomske i fiskalne politike, koje je Vlada razmatrala na sjednici u četvrtak, navodi se da će prosječna stopa realnog rasta BDP-a u četvorogodišnjem periodu iznositi 2,8 odsto. “U tom periodu javni prihodi će rasti sa 1,99 milijardi EUR u ovoj godini na 2,16 milijardi EUR u 2021, dok će kao procenat učešća u BDP-u, javni prihodi imati opadajući trend, imajući u vidu da je nominalni rast BDP-a brži od rasta prihoda”, objašnjeno je u dokumentu. Takav trend, kako su kazali, posljedica je snažnog rasta bruto investicija, koje u fazi izgradnje nemaju značajan uticaj na javne prihode, dok se u operativnoj očekuje značajniji uticaj na naplatu prihoda. “Projekcije javnih prihoda urađene su na osnovu projekcija kretanja makroekonomskih indikatora i procijenjenih efekata mjera fiskalne konsolidacije u srednjem roku”, dodaje se u dokumentu. Javna potrošnja će se u narednom srednjeročnom periodu kretati u rasponu od 2,09 milijardi EUR u ovoj godini do 1,97 milijardi EUR u 2021. “Dakle, javni rashodi će rasti do nivoa od 2,15 milijardi EUR u narednoj godini, nakon čega uspostavljaju silazni trend. U čitavom periodu projekcije, procenat učešća javne potrošnje u BDP-u opada do nivoa od 39,7 odsto BDP-a u 2021. godini”, navodi se u dokumentu. Glavni razlog smanjenja javne potrošnje rezultat je očekivanog završetka izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare, koji će rasteretiti kapitalnu potrošnju koja je, u najvećoj mjeri, i generisala deficit javne potrošnje u prethodnom periodu. U Predlogu smjernica, koje je pripremilo Ministarstvo finansija, navodi se da će tekuća javna potrošnja biti stabilna, pri čemu će njeno učešće u BDP-u opadati. “U svim godinama projekcije, tekuća potrošnja u potpunosti se finansira iz izvornih prihoda čime se ispunjava osnovno pravilo za planiranje budžeta koje pokazuje da država sve tekuće obaveze može servisirati iz tekućih prihoda”, rekli su iz Vlade. Zaduživanje će se, kako su poručili, obavljati isključivo za finansiranje kapitalnih projekata čijom se realizacijom stvara dodatna vrijednost i podspješuje ekonomski rast. U ovoj godini očekuje se rast javnog duga do nivoa od 73,6 odsto BDP-a. “Od naredne godine uspostavlja se silazni trend javnog duga i njegovo kretanje od 70,5 odsto procijenjenog BDP-a, dok se u 2020. očekuje značajnije smanjenje, na iznos od 65,3 odsto BDP-a. Procjenjuje se da će se u 2021. godini javni dug spustiti na nivo od 60,5 odsto BDP-a”, precizira se u dokumentu. Iz Vlade su kazali pravilo o ograničavanju javnog duga do nivoa od 60 odsto neće biti zadovoljeno u projektovanom periodu, a glavni razlog odstupanja biće povećana potreba za zaduživanjem uslovljena realizacijom projekta izgradnje autoputa. Kapitalni budžet nominalno će rasti do nivoa od 398,1 milion EUR u narednoj godini, nakon čega opada do nivoa od 189,8 miliona EUR. “U dijelu troškova izgradnje autoputa, u narednoj godini za te namjene planirana su sredstva u iznosu od 245 miliona EUR”, dodaje se u dokumentu. Predlogom smjernica makroekonomske i fiskalne politike dati su srednjoročni ciljevi ekonomske i fiskalne politike, na osnovu kojih su utvrdjeni limiti potrošnje, po ekonomskoj klasifikaciji i po potrošačkim jedinicama prvog reda, a koji su obavezujući za narednu godinu, a indikativni za naredni srednjoročni period. Smjernice predstavljaju najznačajniji input za pripremu budžeta za narednu godinu. “Za očekivati je i dalji rast plata u privatnom sektoru, što uz planirani rast penzija po osnovu redovnog usklađivanja, utiče na rast kupovne moći domaćinstava”, dodali su iz Vlade. Iz Vlade su zaključili da javne finansije u narednom srednjoročnom periodu karakteriše rast prihoda i smanjenje rashoda, što stvara uslove za ostvarivanje budžetskog suficita koji će se koristiti za servisiranje duga i omogućiti njegovo postepeno opadanje. (kraj) jlb/nar