Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crna Gora primjenjuje bilateralne ugovore o socijalnom osiguranju sa 24 države, a ove godine je planirano potpisivanje sporazuma sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), kao i nastavak pregovora sa Bugarskom, Slovaèkom i Rumunijom, saopšteno je iz resornog Ministarstva. Od 24 države sa kojima Crna Gora primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju, 17 su èlanice EU. “Na osnovu Odluke o proglašenju nezavisnosti Crna Gora primjenjuje meðunarodne ugovore i sporazume koje je zakljuèila i kojima je pristupila državna zajednica Srbija i Crna Gora, a koji se odnose na Crnu Goru i koji su u saglasnosti sa njenim pravnim poretkom. Meðu njima su ugovori sa Bugarskom, Slovaèkom, Èeškom, Danskom, Francuskom, Italijom, Holandijom, Poljskom, Njemaèkom, Švedskom, Velikom Britanijom, Bosnom i Hercegovinom, Švajcarskom, Norveškom, Libijom i Egiptom”, rekli su agenciji Mina-business iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Nakon sticanja nezavisnosti 2006. godine Crna Gora je zakljuèila sporazume o socijalnom osiguranju sa Srbijom, Austrijom, Belgijom, Hrvatskom, Luksemburgom, Maðarskom, Slovenijom i Makedonijom. Bilateralnim meðunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, odnosno socijalnoj sigurnosti, omoguæava se usklaðena primjena nacionalnih zakonodavstava država ugovornica u oblasti socijalnog osiguranja, a èime se garantuje jednak tretman državljana, odnosno osiguranika obje države ugovornice u okviru nacionalnog zakonodavstva. Ugovorima se utvrðuje primjenljivo zakonodavstvo, obezbjeðuje oèuvanje steèenih prava i garantuje isplata, odnosno, transfer davanja u sluèaju promjene prebivališta u drugu državu ugovornicu. “Zakljuèivanjem meðunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju uspostavlja se meðunarodno-pravni sistem u socijalnom osiguranju izmeðu država ugovornica, odnosno uspostavlja se koordinacija izmeðu sistema socijalnog osiguranja država. Osnovna svrha ovih ugovora je da omoguæe ostvarivanja prava iz socijalnog osiguranja na osnovu rada i osiguranja u inostranstvu”, objasnili su iz Ministarstva. Sporazumom o socijalnom osiguranju, kako su dodali, ureðuju se prava iz oblasti penzijskog i invalidskog i zdravstvenog osiguranja, zdravstvene zaštite i materinstva, osiguranja za sluèaj povrede na radu i profesionalne bolesti, osiguranja za sluèaj nezaposlenosti, dodatak za djecu i administrativno pravne pomoæi. Penzija se izraèunava uz primjenu odredbi Sporazuma koje se odnose na utvrðivanje prava na samostalnu ili srazmjernu penziju, zavisno da li korisnik ispunjava uslove za sticanje prava na penziju samo na osnovu penzijskog staža jedne države ugovornice ili je neophodno uzeti u obzir i penzijski staž navršen prema pravnim propisima druge države ugovornice. “Ukoliko su uslovi za sticanje prava na penziju ispunjeni na osnovu pozitivnih pravnih propisa jedne države ugovornice (staž osiguranja i godine života) priznaje se pravo na takozvanu samostalnu penziju. U ovom sluèaju, visina penzije se odreðuje iskljuèivo na osnovu perioda osiguranja ostvarenog u toj državi”, kazali su iz Ministarstva. Meðutim, da bi nosilac penzijskog i invalidskog osiguranja jedne države ugovornice u postupku odluèivanja o pravu na penziju, osim penzijskog staža navršenog prema nacionalnom zakonodavstvu, uzeo u obzir i penzijski staž navršen prema pravnim propisima druge države ugovornice, odnosno priznao pravo na srazmjernu penziju, neophodno je da osiguranik ne ispunjava uslove za pravo na penziju na osnovu penzijskog staža navršenog prema domaæim pravnim propisima. “Za odreðivanje srazmjerne penzije relevantan je samo domaæi penzijski staž odnosno visina penzije se odreðuje srazmjerno uèešæu domaæeg penzijskog staža u ukupnom penzijskom stažu navršenom prema pravnim propisima država ugovornica, s tim što se prilikom izraèuna uzima u obzir samo zarada ostvarena po domaæim propisima, a ne i zarada ostvarena po propisima druge države ugovornice”, naveli su iz Ministarstva. “Pravo na srazmjerni dio penzije se dakle utvrðuje kada osiguranik ne ispunjava uslove za sticanje prava na penziju, u pogledu penzijskog staža navršenog prema pravnim propisima jedne države ugovornice, na primjer u Crnoj Gori”. Stoga se za sticanje prava na penziju uzima u obzir, kako se dodaje, sabira i penzijski staž navršen prema pravnim propisima druge države ugovornice, na primjer Njemaèke. “Meðutim, za odreðivanje visine penzije relevantan je samo domaæi penzijski staž, na primjer ostvaren u Crnoj Gori, odnosno visina srazmjerne penzije se odreðuje srazmjerno uèešæu domaæeg penzijskog staža u ukupnom penzijskom stažu navršenom prema pravnim propisima obije države ugovornice”, rekli su iz Ministarstva. Za odreðivanje visine srazmjerne penzije uzima se u obzir samo zarada, naknada zarade, odnosno osnovica osiguranja ostvarena po domaæim propisima, a ne i zarada ostvarena po propisima druge države ugovornice. Na primjer, obraèunava se teorijski iznos penzije, koji bi pripadao da je ukupan penzijski staž, koji se uzima u obzir za obraèun visine penzije, navršen prema pravnim propisima koje on primjenjuje. “Na osnovu tako obraèunatog iznosa, utvrðuje iznos davanja srazmjeran odnosu izmeðu penzijskog staža navršenog iskljuèivo prema pravnim propisima koje on primjenjuje i ukupnog penzijskog staža koji se uzima u obzir za obraèun penzije”, naveli su iz Ministarstva. (kraj) bvm