Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Opstanak crnogorskih proizvoðaèa biæe ugrožen ukoliko i preostala dva domaæa trgovaèka lanca, Voli i Plus komerc /Commerce/, budu prodata strancima, ocijenjeno je danas u Privrednoj komori (PKCG). Vlasnik Volija, Dragan Bokan, kazao je da stranim kompanijama nije interes da plasiraju i prodaju domaæe, veæ strane proizvode. "Ukoliko prodamo preostale lance trgovina, domaæi proizvoðaèi robe široke potrošnje biæe dovedeni na ivicu opstanka", rekao je Bokan na okruglom stolu o zastupljenosti domaæih proizvoda na tržištu Crne Gore. On je kazao da æe domaæa proizvodnja biti pogoðena i najavljenim ulaskom novih stranih trgovaèkih lanaca. Svaka država, prema njegovim rijeèima, posjeduje vlastiti lanac trgovina, u kojem prije svih plasira domaæe proizvode. »Time država jaèa industrijsku proizvodnju i plasman domaæih proizvoda«, ocijenio je Bokan. On je kazao da Voli ima kapacitet da se bori sa jakom konkurencijom i na regionalnom tržištu, ali da država mora zaštiti domaæe proizvoðaèe, koji sve teže plasiraju svoje proizvode u velikim marketima. Direktor fabrike sokova Pirella, Slavko Petrièeviæ, smatra da su ulaskom velikih stranih lanaca u Crnu Goru poèeli i veliki problemi za domaæe privrednike. »Veliki trgovaèki lanci, poput beogradske Delte, postavljaju stroge i skupe kriterijume za prodaju naših proizvoda u njihovim objektima. Dugo sam razmišljao da li da potpišem jedan takav ugovor, i na kraju sam pristao jer su to uèinili i mnogi drugi«, rekao je Petrièeviæ. On je saopštio da se plaæaju visoke naknade za plasman proizvoda u marketima, a komplikovana je i procedura za isporuku robe do prodavnica. »Platio sam 400 EUR samo za ulazak sokova Pirelle u market Delte, a povrat tog novca oèekujem u narednih osam, devet mjeseci«, dodao je Petrièeviæ. U Pirelli smatraju da crnogorsko liberalizovano tržište otežava poslovanje domaæim privrednicima, a otežan je, ili potpuno onemoguæen, njihov izlazak na strana tržišta. »Imamo malo tržište, previše robe i premalo novca. Sa druge strane, ne možemo da poslujemo na tržištima odakle dolaze kompanije koje ovdje šire biznis«, rekao je Petrièeviæ. On smatra da se u Crnoj Gori proizvodi dosta kvalitetnih proizvoda, koji zaslužuju bolji tretman i podršku države. Vlasnik bjelopoljske kompanije Put Gros, Hasan Ramoviæ, rekao je da nije potpisao ponuðeni ugovor o plasmanu proizvoda u Deltinom hipermarketu u Podgorici. »U pitanju su strogi uslovi i ja nijesam imao snage da potpišem ugovore«, rekao je Ramoviæ. On smatra da bi svi crnogorski proizvoðaèi trebalo da budu solidarni i otkažu ucjenjivaèke ugovore sa moænim trgovaèkim lancima. Potpredsjednik PKCG, Ljiljana Filipoviæ, rekla je da se Crna Gora obavezala da æe obezbijediti ravnopravne uslove i za domaæe i za strane proizvode, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji (EU) i uèlanjenjem u više meðunarodnih institucija. »Država se obavezala da æe obezbijediti slobodno kretanje robe i sprovoditi mjere koje æe imati isti efekat za sve na tržištu«, rekla je Filipoviæ. Ona je pozvala vlasnika kompanije Delta, Miroslava Miškoviæa, da olakša plasman domaæih proizvoda u njegovim marketima u Crnoj Gori. »Miškoviæ je nedavno rekao da je Crna Gora odlièan ambijent za strane investicije i da ovdje nema barijera, zbog èega bi trebalo da i njegov odnos prema crnogorskim proizvoðaèima bude slièan«, rekla je Filipoviæ. PKCG, prema njenim rijeèima, priprema sistem vizuelnog oznaèavanja kvalitetnih crnogorskih proizvoda, kako bi oni postali prepoznatljivi na tržištu. »Cilj akcije je identifikovanje proizvoda koji se mogu oznaèiti kvalitetnim i za koji æe promotivnim aktivnostima postati prepoznatljivi na tržištu i steæi povjerenje kod kupaca«, rekla je Filipoviæ. Ona je objasnila da su slièna brendiranja i promocije vlastitih proizvoda realizovana u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj, i da su dali dobre rezultate. Akcija obilježavanja kvalitetnih proizvoda, kako je objasnila, uticaæe i na podizanje svijesti kod graðana da kupuju domaæu robu, a prvi nosioci žiga pod nazivom Dobro iz Crne Gore biæe poznati poèetkom naredne godine. Predsjednik PKCG, Velimir Mijuškoviæ, saopštio je da je robna razmjena sa inostranstvom nepovoljna, i da je u dosadašnjem dijelu godine zabilježen zabrinjavajuæi manjak. »Deficit robne razmjene sa inostranstvom u prvih sedam mjeseci ove godine premašio je milijardu EUR«, rekao je Mijuškoviæ. On je kazao da je visoki deficit dijelom posljedica investicija u Crnoj Gori, ali da domaæi proizvoðaèi moraju da rade na kvalitetu svojih proizvoda i boljem korišæenju resursa. Mijuškoviæ smatra da je poljoprivreda jedan od najveæih resursa u Crnoj Gori i da domaæi prehrambeni proizvodi, kvalitetnom proizvodnom politikom, mogu zauzeti dobru poziciju na domaæem i evropskom tržištu. »Moramo prvo prepoznati, pa i afirmisati kvalitetne proizvode i oznaèiti ih kao robu sa porijeklom«, zakljuèio je Mijuškoviæ. (kraj) ram/bvm