Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorske radnike na jesen oèekuju nova otpuštanja, smanjenja zarada i steèajni postupci, iako bi konkretne mjere i posveæenost Vlade na poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih mogao dati efikasne rezultate, ocijenjeno je na sjednici Glavnog odbora Unije slobodnih sindikata (USS). Predsjednik Glavnog odbora USS-a, Janko Vuèiniæ, smatra da ekonomska kriza u Crnoj Gori još nije uzela danak u vidu masovnih otpuštanja zaposlenih, ali da se može oèekivati "vruæa jesen", koju æe obilježiti novi steèajni postupci, zatvaranje radnih mjesta i smanjenje zarada. »Kriza se najviše obrušila na radnike, a manifestovala uglavnom kroz smanjenje i kašnjenje zarada zaposlenima, dok su je poslodavci zloupotrijebili nepoštovanjem kolektivnog ugovora«, kazao je Vuèiniæ. USS æe, prema rijeèima njegovog generalnog sekretara, Srðe Kekoviæa, zahtijevati od crnogorske Vlade hitno poveæanje najniže zarade u Crnoj Gori, vraæanje cijena struje na nivo prije nezakonitog poskupljenja i uvoðenje nulte stope poreza na dodatu vrijednost na osnovne životne namirnice i lijekove. “Tražiæemo da Vlada uradi konzistentan Socijalni program, uèini napore za oèuvanje radnih mjesta u privrednoj djelatnosti, nacionalizuje Crnogorski stambeni fond i obezbijedi posebnu finansijsku podršku kompanijama koje na tržište plasiraju atraktivne robe i usluge”, naveo je Kekoviæ. USS æe tražiti i hitno usvajanje zakona o konfiskaciji nezakonito steèene imovine, zaustavljanje poveæanja poreza i administrativnih taksi, dodatnu racionalizaciju trošenja novca iz budžeta, preuzimanje efikasnijih mjera u borbi protiv korupcije i smanjenje zelenaških trgovaèkih marži. Crnogorskim radnicima do kraja godine neæe biti isplaæene sve za nju predviðene zarade, tvrdi predstavnik Sindikata prosvjete, Slobodan Savoviæ. “Moramo biti realni, a to znaèi da æemo do kraja godine primiti osam do deset zarada”, kazao je Savoviæ. On smatra da je neophodno definisati efekat postojeæih, ali i protesta i štrajkova koji se u Crnoj Gori mogu oèekivati na jesen. “Trebalo bi da pripremimo scenarije dinamiènih protesta, jer oni nemaju efekta ukoliko traju dugo. Zato su nam neophodni drugaèiji principi, odnosno jedan opšti i zajednièki cilj ukoliko tražimo solidarnost i masovnost ”, saopštio je Stevoviæ. Predstavnik jedne od sindikalnih organizacija u okviru podgorièkog Kombinata aluminijuma (KAP), Radovan Toškoviæ, ocijenio je da bi najveæi doprinos u borbi protiv krize moglo imati usklaðivanje crnogorske potrošaèke korpe sa onom u Evropskoj uniji, kao i izrada socijalnih kartona graðana. U Crnoj Gori je, prema rijeèima predsjednika Sindikata prosvjete, Zvonka Paviæeviæa, u periodu krize izostala solidarnost i zajednièka borba radnika, koji više vjeruju kreatorima postojeæeg ambijenta, nego sindikatima. “Situacija je sve gora, ali radnici teško mogu sami da se izbore”, poruèio je Paviæeviæ i dodao da slijedi težak period u kojem se, izmeðu ostalog, planira i rebalans budžeta. Predstavnik Sindikata prosvjete, Predrag Radoviæ, tvrdi da æe se pravi udar krize osjetiti tek nakon završetka turistièke sezone, iako predstavnici Ministarstva turizma imaju optimistièna oèekivanja. “O posljedicama krize možemo govoriti u zimskim mjesecima, nakon sezone i rebalansa budžeta, a mi treba da se izborimo za bolji status radnika, kao i uèešæe u pripremi zakonskih akata, koji se moraju poštovati”, saopštio je Radoviæ. On je dodao da se postavlja i pitanje postojanja sindikalizma u Crnoj Gori, s obzirom na to da se na vrhu radnièki organizacija nalaze ljudi koji imaju milionsku imovinu. Predsjednik sindikata nikšiæke Livnice, Angelina Mušikiæ, smatra da su radnici i graðani uplašeni i letargièni zbog krize, koja, prema njenim rijeèima, nije globalna, veæ odavno traje. Kriza koja se osjeæa u Crnoj Gori, kako je kazao predsjednik Sindikata Univerziteta Crne Gore, Vukašin Zogoviæ, nije globalna, a da bi rebalansom, koji podrazumijeva smanjenje odreðenih stavki, trebalo predvidjeti novac za viškove u KAP-u i drugim preduzeæima. (kraj) nar/nus