Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Negativni efekti odlaganja revizije Zakona o privrednim društvima ubrzo æe se svom silinom preliti i na tržište hartija od vrijednosti, što æe neminovno rezultirati privrednom stagnacijom, upozorili su danas iz Asocijacije manjinskih akcionara. Alarmantnost stanja, kako su kazali, ilustruje i èinjenica da je rad na izmjenama i dopunama Zakona, poèeo 2004. godine, a da je napravljena jubilarna, deseta verzija predloga izmjena i dopuna. «Zakon o privrednim društvima, usvojen u februaru 2002. godine, nije opravdao potrebe vremena u kojem se primjenjuje i jasno su uoèeni nedostaci i nepreciznost velikog broja njegovih odredbi», ocijenili su u Asocijaciji. Sada se, kako su dodali, bez sveobuhvatne analize i ocjene validnosti Zakona, predlažu njegove izmjene i dopune, sa ambicijom da se otklone uoèeni problemi, nepreciznosti i dileme u primjeni. Od uoèenih problema u obrazloženju predloga izmjena zakona se, kako podsjeæaju, naroèito potencira èlan 57. kojim je utvrðen kvorum prisutnih akcionara na skupštini, potreban za donošenje odluke o dokapitalizaciji, a koji èine dionièari sa najmanje dvije treæine ukupnog broja akcija. «Tako izgleda da je pogrešno utvrðen kvorum najvažniji razlog za reviziju Zakona. Dalje se konstatuje da najveæi broj malih akcionara nije zainteresovan da prisustvuje sjednicama skupštine i da nedolaskom onemoguæavaju usvajanja odluke o dokapitalizaciji, što predstavlja prepreku za dokapitalizaciju kotorskog Jugopetrola», konstatovali su u Asocijaciji. Slièan problem imali su samo akcionari kotorskog Daido metala, koji su, nakon usaglašavanja interesa, usvojili odluku o dokapitalizaciji. «Problem trenutno razlièitog interesa akcionara, koji odlaže dokapitalizaciju, jednog jedinog akcionarskog društva u pet godina primjene èlana 57. predlagaèu je dovoljan razlog za njegovu izmjenu, što je presedan koji može imati jako negativne posljedice za interese malih akcionara», upozorili su iz Asocijacije dodajuæi da tu odredbu ne treba mijenjati. Važeæim odredbama èlana 57. propisano je da se dokapitalizaciji, odnosno emitovanju nove emisije akcija, pristupa nakon što je odobri skupština kojoj prisustvuje najmanje dvije treæine akcionara. Sada se, navode u Asocijaciji, izmjenama briše taj kvorum, a predlaže da odluku o dokapitalizaciji usvaja skupština akcionara sa kvorumom u skladu sa èlanom 39. Èlan 39. utvrðuje kvorum prisutnih akcionara na 50 odsto i njegovo snižavanje na drugoj ponovljnoj skupštini na 33 odsto, dok se na treæoj ne zahtijeva postojanje kvoruma. «To prevedeno na jezik prakse znaèi da je odluku o dokapitalizaciji akcionarskog društva moguæe usvojiti na treæoj skupštini, na kojoj se ne zahtijeva kvorum akcionara. Odluku o dokapitalizaciji može usvojiti i jedan akcionar koji posjeduje makar tri akcije», objasnili su iz Asocijacije. Predležani model dokapitalizacije, kako su dodali, ne poznaje evropsko, a ni anglosaksonsko uporedno pravo, što govori da se radi o “originalnom” zakonskom rešenju. Ovako koncipiranim rešenjem, ocijenili su u Asocijaciji, stvara se neogranièena moguænost razvodnjavanja vlasništva malih akcionara, po osnovu dokapitalizacije. »U akcionarskim društvima u kojima manjinski akcionari posjeduju tek census potreban za ostvarivanje prava na sazivanje skupštine, predlaganje dnevnog reda i slièno, doæi æe do ciljanog emitovanja novih akcija kako bi se procenat vlasništva malih dionièara snizio ispod zakonskog cenzusa potrebnog za ostvarivanje pobrojanih prava«, kažu u Asocijaciji. Na taj naèin, veæinski vlasnici, kako su upozorili, lako æe eliminisali male akcionare kao nepoželjne partnere u upravljaèkoj i kontrolnoj strukturi akcinarskog društva. U Asocijaciji smatraju da primjedbe i sugestije na predložene izmjene i dopune èlanova 42. i 46. treba dopuniti. Izmjenom i dopunom èlana 42. predloženo je da se na svakoj redovnoj skupštini akcionara biraju èlanova odbora direktora. »Predložena odredba, meðutim, ne precizira isticanje mandata èlanovima odbora direktora, što može dovesti do razilièitih tumaèenja«, primijetili su u Asocijaciji i predlažili da se izmijenjenoj odredbi doda reèenica da mandat èlanova odbora direktora istièe na prvoj godišnjoj skupštini akcionara. Èlanom 42. propisano je i da odbor direktora ima najmanje tri èlana i u principu se primjenjuje u društvima sa minimalnim kapitalom i malim brojem akcionara. Meðutim, kazali su iz Asocijacije, u srednjim i velikim akcionarskim društvima, koja su privatizovana, a u kojim veæinski vlasnik posjeduje potreban broj glasova za izmjenu statuta, broj èlanova odbora direktora smanjen je na zakonski minimum od tri èlana. »Tako veæinski vlasnik odreðuje puni sastav odbora direktora, bez obzira na iznos kapitala i broj akcionara, funkcionišu kao jednoèlana akcionarska društva«, rekli su u Asocijaciji. Manjinski akcionari u tim društvima imaju, kako su dodali, status publike, kojoj preostaje da eventualno nezadovoljstvo pokažu zviždanjem. »U cilju jednakog tretmana, odnosno zaštite malih akcionara predlažemo da se u èlanu 42. doda novi stav da se u kotiranom akcionarskom društvu, èiji je osnovni kapital veæi od pet miliona EUR, u prethodnoj poslovnoj godini, odbor direktora ima najmanje pet èlanova«, predlaže Asocijacija. Èlan 46. propisuje da odbor direktora sa izvršnim direktorom zakljuèuje poseban ugovor, kojim se utvrðuju njegova prava, obaveze i odgovornost, kao i uslovi za prestanak funkcije, a Asocijacija smatra da je ugovor neophodno potpisati i sa sekretarom društva. (kraj) bvm/kmh