Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada je danas usvojila predlog Detaljnog prostornog plana (DPP) za koridor dalekovoda od 400 kilovolti sa optièkim kablom od crnogorskog primorja do Pljevalja i podmorski kabal od 500 kilovolti sa optièkim kablom izmeðu Italije i Crne Gore. Pomoænik ministra turizma i održivog razvoja, Sanja Lješkoviæ-Mitroviæ kazala je da je usvojen DPP za stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat podvodnog kabla izmeðu Italije i Crne Gore, kao i teritorijalne izmjene lokacija prolaska kabla. »Jedna od najznaèajnih izmjena predloga je prolazak kroz nacionalne parkove (NP), prije svega Lovæen, koji æe skoro potpuno zaobiæi, a to znaèi da æe dijelom prolaziti kroz budvanksu opštinu«, rekla je Lješkoviæ-Mitroviæ nakon sjednice Vlade. Ona je dodala da se druga izmjena odnosi na NP Durmitor, pa je nakon što je na javnoj raspravi razmatrano nekoliko varijanti, od kojih je jedna bila da prolazi kroz dio Pive, odbaèena svaka moguænost prolaska kroz nju i prelaska preko Tare, s obzirom na njen status zaštiæenog podruèja. »Zato æe biti usmjeren da se koristi postojeæa linija dalekovoda, koji jednim dijelom prolazi kroz NP Durmitor, da je najbolje koristiti taj veæ devastirani prostor, kako se ne bi dodatno uništavala priroda«, objasnila je Lješkoviæ-Mitroviæ. Izmijenjena je i lokacija za konvertorsko postrojenje i trafo-stanicu. Nakon javne rasprave, usvojene su sugestije graðana da se formira 400 metara udaljeno od naseljenog podruèja u Lastvi grbaljskoj. Posljednja izmjena se odnosi na lokaciju izlaska kabla iz mora, koja je najmanje promijenjena. Kabl æe i dalje iæi zapadnom stranom rta Jaz, a silazak kabla u more æe zbog tehnièkih nemoguænosti na strmom krševitom dijelu biti na istoènoj strani rta, daleko od kopna u more. Principi kojima su se vodili prilikom izrade DPP-a bili su nenarušavanje zdravlja i okoline uz primjenu evropskih i svjetskih standarda. Angažovan je ekspertski tim koji je obezbjeðivao dodatne studije o uticaju elektromagnetnih polja na zdravlje ljudi i prirodnu i kulturnu baštinu. Analize su radili Zavod za zaštitu prirode, Hidrometeorološki zavod i Institut za biologiju mora, kao i eksperti iz oblasti zdravstva, karakterizacije magnetnih polja i kulturne baštine. Preporuke tih institucija su ugraðene u DPP i Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, a dobijena je saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine. Analizom koja je obuhvatala standarde Svjetske zdravstvene organizacije utvrðeno je da nema štetnog uticaja na zdravlje ljudi i morski eko-sistem. Iz Ministarstva su poruèili da æe postojati table sa upozorenjima gdje se nalazi kabl, a kada je u pitanju dalekovod obezbijeðena je i zaštitna zona za koridor od 60 metara. »Princip predostrožnosti korišæen je u svim naseljenim podruèjima. Izbjegava se u najveæoj mjeri postavljanje dalekovoda u naseljenim podruèjima, a gdje mora, aktivnosti i boravak su dozvoljeni na udaljenosti od 60 metara«, saopšteno je iz Ministarstva. Analize su uraðene na osnovu sliènih postrojenja u svijetu. Nakon izgradnje biæe uspostavljen redovan monitoring kako bi se definisale sve mjere eventualne dodatne zaštite i kontinuirana kontrola poštovanja propisanih vrijednosti. Lješkoviæ-Mitroviæ nije znala da li je Vlada na današnjoj sjednici razmatrala Ugovor o saradnji sa italijanskom kompanijom A2A, jer joj nije prisustvovala. Sporazum o uspostavljanju podmorske interkonekcije izmeðu Crne Gore i Italije potpisali su 23. novembra predstavnici crnogorske Vlade, Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i itaijanske Terne. Njime je predviðena kupoprodaju akcija izmeðu CGES-a i Terne i stvoreni su preduslovi za realizaciju projekta izgradnje interkonektivnog podmorskog kabla izmeðu dvije zemlje. Sporazum su potpisali tadašnji ministar ekonomije, Branko Vujoviæ, predsjednik Odbora direktora CGES-a, Zoran Ðukanoviæ i izvršni direktor Terne, Flavio Kataneo /Cattaneo/. Iz Vlade su saopštili da je podmorski kabl od posebnog znaèaja za Crnu Goru, jer se radi o investiciji vrijednoj oko 700 miliona EUR, koja æe se u najveæem dijelu realizovati novcem italijanske strane. Predviðeno je da u tom projektu CGES uèestvuje sa realizacijom investicije izgradnje trafostanice vrijedne oko 20 miliona EUR, a obavezan je i da izgradi dalekovod od Tivta do Pljevalja, sa namjerom da se kasnije zajedno sa partnerima iz Srbije i Bosne i Hercegovine grade dalekovodi prema tim državama. (kraj) adj/bvm