Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Inspekcija rada obavila je u prošloj godini ukupno 13,72 hiljade pregleda i utvrdila 8,86 hiljada nepravilnosti. U ukupnom broju, redovnih pregleda bilo je skoro 9,24 hiljade, kontrolnih 3,36 hiljada, a po inicijativama 1,12 hiljada. “Najviše pregleda, gledano po djelatnostima, obavljeno je u ugostiteljstvu i turizmu i to oko pet hiljada, u trgovini i organizaciji igara na sreæu 4,25 hiljada i graðevinarstvu 1,34 hiljade“, navedeno je u Izvještaju o radu Uprave za inspekcijske poslove u prošloj godini, u dijelu koji se odnosi na Inspekciju rada. Utvrðeno je, kako se navodi, 8,86 hiljada nepravilnosti za èije otklanjanje je donijeto 686 rješenja od kojih 209 o privremenoj zabrani rada. Od toga je 35 rješenja donijeto zbog neposredne opasnosti po život, 87 zbog neprimjenjivanja mjera zaštite na radu i isto toliko zbog angažovanja zaposlenih „na crno“ i neuplaæivanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Ostalih 477 rješenja je donijeto zbog otklanjanja drugih nepravilnosti iz oblasti radnih odnosa i iz oblasti zaštite na radu. Donijeta su 742 zakljuèka, a u 104 sluèaja su izreèene novèane kazne zakljuèkom. Novèane kazne su iznosile 102,43 hiljade EUR, a bilo je i 625 zakljuèaka o obustavi postupka. “Izdato je 3,7 hiljada prekršajnih naloga, iznos izreèenih kazni po prekršajnim nalozima je 903,16 hiljada EUR, a naplaæeno je 282,12 hiljada EUR kazni”, navodi se u Izvještaju. Podneseno je 45 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i jedna krivièna prijava. U prošloj godini inspekcijski nadzor u oblasti radnih odnosa obavljan je posebno u dijelu sprovoðenja mjera za ostvarivanje prava zaposlenih na isplatu redovnih zarada, naknada i drugih primanja, odmore i odsustva, radno vrijeme, posebnu zaštitu žena, omladine i osoba sa invaliditetom i zaštitu u sluèaju prestanka radnog odnosa. U dijelu zaštite na radu pažnja je posveæena zaštiti od povreda na radu, profesionalnih i bolesti u vezi sa radom, osposobljavanju za bezbjedan rad, posjedovanju specijalistièkih ljekarskih uvjerenja zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim usloviam rada, odnosno sa poveæanim rizikom, potom kontrole uslova radne sredine i akta o procjeni rizika. Prioritetan zadatak Inspekcije je, kako se navodi, suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada, odnosno rada „na crno“ i obezbjeðivanje sigurnog radnog mjesta iz aspekta zaštite na radu. Inspekcija rada je obavljala pojaèani nadzor u sektoru graðevinarstva, jer se u toj oblasti radno angažuje veliki broj osoba, domaæih i stranaca, èesto bez regulisanog radno-pravnog statusa i jer se najèešæe povrede na radu dešavaju upravo na gradilištima. Inspekcija je obavljala pojaèani nadzor i u vrijeme državnih i vjerskih praznika, u cilju provjere poštovanja obaveza iz Zakona o radu i kolektivnih ugovora u vezi sa uveæanjem zarade zaposlenim koji su angažovani da rade u tim danima i u vrijeme turistièke sezone zbog poveæanog angažovanja osoba, naroèito iz regiona, za obavljanje sezonskih poslova. U Izvještaju se navodi da su neposredni efekti nadzora Inspekcije rada i broj zakonito zaposlenih, kojima je regulisan radno-pravni status po nalogu inspektora rada i priliv sredstava u državni budžet po osnovu uplaæenih doprinosa za obavezno penzijsko-invalidsko osiguranje. “U nezakonitom radu zateèeno je 5,37 hiljada osoba, a nakon preduzetih mjera Inspekcije rada njih 5,24 hiljade su zasnovali radni odnos u skladu sa zakonima o radu i zapošljavanju i radu stranaca”, precizira se u Izvještaju. Uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje po nalogu inspektora rada iznosila je 803,31 hiljadu EUR i, kako je ocijenjeno, odrazila se na regulisanje radnog staža zaposlenih. U oblasti zaštite na radu inspektori su obavili 44 uviðaja povodom povreda na radu od èega je šest sa smrtnim ishodom, jedna kolektivna nesreæa i 37 teških povreda na radu. Najèešæi uzrok povreda na radu je, kako se zakljuèuje, angažovanje osoba koje nijesu osposobljene za bezbjedan rad za poslove koje obavljaju i kod kojih nije uraðena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti, dotrajalost sredstava za rad i njihova upotreba bez prethodnog pregleda i ispitivanja odnosno pribavljenih struènih nalaza od ovlašæenih organizacija za poslove zaštite na radu sa ocjenom da su na njima obezbijeðene mjere zaštite na radu. (kraj) sam/bvm