Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nacrt zakona o porezu na promet nepokretnosti, kojim se prvi put uvodi samooporezivanje, trebalo bi da doprinese unaprijeðenju sistema oporezivanja u toj oblasti, kao i ostvarivanju veæeg obima prihoda. Nacrtom zakona, koji je pripremilo Ministarstvo finansija, prvi put se uvodi samooporezivanje kao osnovni vid utvrðivanja poreza, a propisuje se i poreska osnovica, naèin utvrðivanja poreske obaveze, kao i rok za podnošenje prijave i plaæanje poreske obaveze. Novim zakonom su utvrðene i novèane kazne za preduzeæa, odgovorne u njima, preduzetnike i graðane koji u predviðenom roku ne podnesu poreske prijeve i ne izmire obaveze po osnovu poreza na promet nepokretnosti. Kaznenom politikom su obuhvaæeni i odgovorni u sudu ili drugom organu, kao i notari koji na propisan naèin ne dostave nadležnom poreskom organu odluku o promjeni vlasnika nepokretnosti. »Novèanom kaznom od hiljadu do deset hiljada EUR biæe kažnjeno preduzeæe koje u predviðenom roku ne podnese poresku prijavu i ne izmiri poresku obavezu. Za isti prekršaj æe odgovorni u preduzeæu i preduzetnici platiti kazne od 200 do hiljadu EUR, odnosno 800 do šest hiljada EUR«, navodi se u Nacrtu zakona. Graðani koji u predviðenom roku ne dostave prijavu i ne plate porez biæe kažnjeni sa 100 do hiljadu EUR, dok æe odgovorni u sudu ili drugom organu, kao i notari, morati da plate kaznu od 250 do hiljadu EUR ukoliko na propisan naèin ne dostave odluku kojom se mijenja vlasnik nepokretnosti. U obrazloženju Nacrta, na koji se komentari i sugestije mogu slati do 12. marta, navodi se da su osnovni razlozi njegovog donošenja potreba usaglašavanja sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave u vezi sa procentom pripadnosti prihoda od poreza na promet nepokretnosti, otklanjanja nedostataka kod utvrðivanja poreske osnovice, kao i bližeg definisanja poreskih osloboðenja i uvoðenja principa samooporezivanja. Nacrtom se, izmeðu ostalog, definiše raspodjela prihoda od poreza na promet nepokretnosti izmeðu državnog i budžeta lokalnih samouprava, kao i Egalizacionog fonda. Novi zakon definiše i namjenu sredstava od poreza koja pripadaju budžetu Crne Gore, dok je utvrðivanje naèina njihove raspodjele u nadležnosti Ministarstvu finansija. Novim zakonom æe, kako je objašnjeno, domaæi i strani graðani i preduzeæa biti izjednaèeni u pogledu plaæanja poreza na promet nepokretnosti, a definisan je i predmet oporezivanja. »Predloženim rješenjem, prometom nepokretnosti smatra se svako sticanje vlasništva, odnosno kupoprodaja, razmjena, nasleðivanje, poklon, unošenje i izuzimanje iz preduzeæa, sticanje u postupku likvidacije ili steèaja, kao i na osnovu odluke suda ili drugog nadležnog organa«, navodi se u Nacrtu zakona. Nepokretnostima se, u smislu zakona, smatra poljoprivredno, graðevinsko i drugo zemljište, kao i graðevinski objekti, odnosno zgrade i njihovi djelovi nezavisno od namjene. Nacrtom su utvrðeni poreski obveznici prilikom kupoprodaje, razmjene, nasljeðivanja, poklona ili drugog vida sticanja nepokretnosti bez naknade, kao i u sluèaju kad se ona stièe na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju. Zakon propisuje naèin i postupak utvrðivanja poreske osnovice putem procjene i daje ovlašæenje nadležnom poreskom organu da, ukoliko je cijena iz isprava o sticanju nepokretnosti niža od tržišne, utvrdi vrijednost u trenutku nastanka poreske obaveze. Prema predloženom rješenju, procjenu tršišne vrijednosti obavljaæe ovlašæeni službenik Poreske uprave na osnovu uporednih podataka o kretanju tržišne vrijednosti sliènih nepokretnosti. Ukoliko se radi o nepokretnosti za koju nema uporednih podataka, procjenu æe obaviti vještak odgovarajuæe struke, kojeg æe odrediti Poreska uprava. »Novim zakonom se definiše poreska osnovica u sluèaju kada se nepokretnost stièe putem javne prodaje ili steèaja, kao ukupan iznos naknade koja je plaæena za sticanje nepokretnosti«, objašnjeno je u Nacrtu. Zakonom je definisana i proporcionalna poreska stopa od tri odsto poreske osnovice, a definisane su i kategorije osloboðene plaæanja poreza na nepokretnosti. Tim odredbama zakona se, izmeðu ostalog, bliže definišu uslovi koje sticalac nepokretnosti mora da ispuni kako bi bio osloboðen od plaæanja poreza za sluèaj rješavanja stambenih potreba. Nacrtom se predlaže i nadležni poreski organ zadužen za evidenciju o ugovorima o kupoprodaji stanova osloboðenih obaveze plaæanja poreza, a proširuje se i lista poreskih osloboðenja. U tu listu se ukljuèuju i osobe koje stièu nepokretnost razmjenom u postupku eksproprijacije i drugih vidova oduzimanja nepokretnosti, kao i banke, kada se na nju prenosi pravo svojine po osnovu fiducije ili hipoteke, zbog naplate potraživanja. »Novim zakonom se utvrðuje momenat nastanka poreske obaveze kada je predmet prometa nepokretnosti buduæa stvar, kad ugovor o sticanju nepokretnosti i odluka suda nijesu blagovremeno prijavljeni poreskom organu, kada se nepokretna imovina stièe na osnovu odluke suda ili na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju«, objašnjeno je u Nacrtu. To obavezuje sudove, druge nadležne organe i notare da poreskom organu i jedinica lokalne samouprave dostave odluke o promjeni vlasništva nad nepokretnostima, u roku od 15 dana od isteka mjeseca u kojem je odluka postala pravosnažna. Ukoliko se to ne uradi u predviðenom roku, poreski organ ima obavezu da podnese prijavu i utvrdi poresku obavezu. Novim zakonom se definiše i povraæaj plaæenog poreza, kamata, troškova prinudne naplate ili novèanih kazni, propisuje obaveza podnošenja zahtjeva za povraæaj, kao i rok u kojem je poreski organ dužan da ga obavi. Nacrtom je definisan i rok u kojem æe novi zakon stupiti na snagu, kao i odložena primjena od 1. januara naredne godine. Razlog za odloženu primjenu posljedica èinjenice da se nacrtom prvi put uvodi samooporezivanje kao osnovni princip utvrðivanja poreza, što zahtijeva donošenje nove poreske prijave, kao i podzakonskih akata kojima æe se propisati naèin raspodjele sredstava. (kraj) nar/bvm