Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Prosjeèna nominalna carinska stopa u Crnoj Gori trebalo bi da od naredne godine, za kada je planiran poèetak primjene zakona o carinskoj tarifi, bude poveæana sa postojeæih 6,11 na oko sedam odsto. Pomoænik ministra finansija, Koviljka Mihailoviæ kazala je za agenciju Mina-business da je, s obzirom da još nije gotova konaèna verzija zakona, moguæe da doðe do obaranja prosjeène carinske stope. «Kada je rijeè o efektivnoj carinskoj stopi, situacija je potpuno drugaèija», rekla je Mihailoviæ. «Ona je znatno manja zato što veliki broj proizvoda iz važeæe Carinske tarife nije predmet uvoza na naše carinsko podruèje, kao i zbog èinjenice što se znaèajan dio robe nabavlja iz zemalja sa kojima je potpisan bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini, pa je carina smanjena ili svedena na nula odsto, a poveæana je nabavka iz Srbije». Roba porijeklom iz te države èlanice osloboðena je plaæanja carine. Važeæu Uredbu o carinskoj tarifi Vlada Crne Gore usvojila je prije dvije godine na osnovu tadašnjih pravila harmonizovanog sistema HS-96. Usvajanje zakona o carinskoj tarifi, kojim bi postojeæa bila usaglašena s pravilima Kombinovane tarife koja se primjenjuje u Evropskoj uniji, takozvanim HS 2002, predviðeno je ovogodišnjim programom rada Vlade. Ministarstvo finansija je Nacrt zakona o carinskoj tarifi dostavilo velikom broju zainteresovanih, ukljuèujuæi i Privrednu komoru Crne Gore, koja bi javnu raspravu o njemu trebalo da održi najkasnije do sredine septembra. Nakon sumiranja javne rasprave i tehnièke dorade Nacrta, Ministarstvo æe pripremiti Predlog zakona za Vladu, što se oèekuje do kraja mjeseca. Procjenjuje se da æe zakon o carinskoj tarifi u Skupštini biti usvojen do kraja godine. «Nacrt je objavljen na sajtu Ministarstva i do sada nijesu stigle znaèajnije primjedbe», saopštila je Mihailoviæ. Predloženom carinskom tarifom, za razliku od sadašnje, obuhvaæeni su i prelevmani, posebne dažbine koje se plaæaju za uvoz odreðenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Postojeæa nacionalna Carinska tarifna nomenklatura zasnovana je na harmonizovanom sistemu HS-96 i sadrži oko 8,6 hiljada tarifnih stavova, oko dvije hiljade manje u odnosu na broj u EU, dok se stope kreæu od nula do 30 odsto. «Aktuelnim Nacrtom zakona o carinskoj tarifi broj tarifnih stavova je poveæan sa 8,5 hiljada na preko deset», pojasnila je Mihailoviæ. Potreba usklaðivanja postojeæe nacionalne carinske tarife sa kombinovanom EU, prije svega u pogledu nomenklature, osnovni je razlog za usvajanje zakona o carinskoj tarifi. «Kombinovana tarifa EU zasnovana je na Meðunarodnoj konvenciji o harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih oznaka robe, koju je potpisala i naša zemlja. Imajuæi u vidu da smo potpisnici te Konvencije, dužni smo da sve izmjene ažurirane nomenklature EU ugradimo u nacionalnu carinsku tarifu», objasnila je Mihailoviæ. Pored toga, prema njenim rijeèima, usklaðivanje regulative u oblasti carinske tarife obavezno je i zbog efikasnije spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama èlanicama EU, a istovremeno i uslov za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. «Primjenom Kombinovane nomenklature EU ostvaruju se jedinstveno šifriranje, opisivanje i klasifikacija robe, kao i moguænost elektronske obrade, èime se dalje osavremenjuje carinski sistem i ubrzava postupak», saopštila je Mihailoviæ. Usklaðivanje nacionalne carinske tarife sa Kombinovanom nomenklaturom EU, kako se oèekuje, znatno æe pojednostaviti primjenu sporazuma o slobodnoj trgovini. Zemlje sa kojima su zakljuèeni sporazumi su najveæim dijelom veæ uskladile nomenklature svojih carinskih tarifa sa Kombinovanom nomenklaturom EU. (kraj) anf/kmh