Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Neoèekivano visok ovogodišnji višak prihoda nad rashodima u crnogorskoj državnoj kasi nosi i neke opasnosti, pa Institut za strateške studije i prognoze preporuèuje Vladi nastavak smanjenja rashoda i voðenja konzervativne poreske politike zasnovane na njihovom fiskalnom prilagoðavanju. Na kraju maja, suficit državnog budžeta iznosio je 71,2 miliona EUR ili 3,3 odsto projektovanog ovogodišnjeg bruto domaæeg proizvoda, èim je nastavljen trend koji se bilježi od poèetka prošle godine. Ostvareni suficit u prvih pet mjeseci znaèajno je veæi od projekcije Instituta za cijelu ovu godinu, koja je iznosila svega 5,3 miliona EUR, kaže analitièar Ivana Vojinoviæ, najavljujuæi nastavak pozitivnog trenda. "Ukoliko se uzme u obzir da u ljetnjim mjesecima dolazi do veæih stopa rasta budžetskih prihoda u odnosu na preostali dio godine, može se oèekivati rast pozitivnog budžetskog rezultata, odnosno njegovo sigurno zadržavanje na veæ dostignutom nivou do kraja godine", rekla je ona agenciji Mina-business. Suficit objašnjava, prije svega, rastom poreskih prihoda, na osnovu èega zakljuèuje da su poreske reforme iz posljednjih nekoliko godina dale pozitivne rezultate. Posebno bitnim Vojinoviæ smatra to što je, kako kaže, do znaèajnijeg rasta poreskih prihoda u Crnoj Gori došlo sa smanjivanjem stopa poreza na dobit preduzeæa, dohodak graðana i na dodatu vrijednost, odnosno stvaranjem povoljnog ambijenta za privreðivanje koji je uèinio “skupljim” poslovanje u zoni sive ekonomije. Vojinoviæ je ocijenila da ulazak u zonu fiskalnog suficita u Crnoj Gori svakako ima višestruke pozitivne implikacije, meðu kojima su i manja potreba za zaduženjem države, jer su joj za pokriæe budžetske potrošnje dovoljni njeni realni i redovni poreski prihodi. "To znaèi da je napuštena praksa takozvanog deficitarnog finansiranja budžeta. Smanjena zaduženost države trebalo bi da se reflektuje u narednim godinama i na mikroekonomskom nivou, tako što æe država sve manje novca držati kod sebe, omoguæiti stanovništvu i preduzeæima u Crnoj Gori da intenziviraju aktivnosti na finansijskom tržištu i koriste ga više za investicione, a ne potrošne svrhe", objasnila je ona. Suficit je, prema njenoj ocjeni, i signal domaæim i stranim investitorima da je u Crnoj Gori uspostavljena makroekonomska stabilnost i unutrašnja ravnoteža u ekonomiji. Državi bi trebalo da stvori pozitivne reperkusije na èitavu ekonomiju, jer Vlada njim može da otplati dio javnog duga, smanji poreski teret buduæim generacijama ili uzimanje pozajmica potrebnih za zadovoljenje javnog sektora i finansiranje državne potrošnje ili da poveæa finansijski kapacitet za buduæe reforme penzijskog sistema i tržišta rada. Ipak, Vojinoviæ preporuèuje i kontrolu kretanja sufictia i voðenje raèuna o njegovim uzrocima. "Ukoliko suficit nastaje kao posljedica kratkoroènih kretanja i pojava, planiranje buduæih fiskalnih aktivnosti na bazi njegovog oèekivanja u perspektivi moglo bi da unese ozbiljne turbulencije i poveæa zaduženost privrede. Takoðe, suficit bi mogao da predstavlja opasnost i u sluèaju da podstakne više diskrecione potrošnje, rast tražnje na rashodnoj stani budžeta i, posljedièno, rezultira poveæanjem iznosa kredita i pozajmica države i/ili upotrebu privatizacionih prihoda za pokriæa tekuæih budžetskih potreba", rekla je ona. Ta opasnost, smatraju u Institutu, još ne postoji u crnogorskom budžetu, jer su za prvih pet mjeseci budžetski prihodi porasli za 38 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je stopa rasta rashoda bila skoro tri puta niža. Ukoliko suficit bude praæen otplatom kredita rezultiraæe rastom državnih depozita i jaèanjem sposobnosti države da reaguje na nepredviðene dogaðaje, prognozira Vojinoviæ, dodajuæi da æe se njim biti mnogo lakše realizovati neophodne investicione projekte. (kraj) anf/kmh