Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Bilansna suma crnogorskih banaka mogla bi se, ukoliko nastavi da raste sadašnjim tempom, za tri ili èetiri godine izjednaèiti sa iznosom bruto domaæeg proizvoda (BDP), saopštio je predsjednik Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG) Ljubiša Krgoviæ. On je rekao da u prilog tom oèekivanju govore pojava novih kvalitetnih investitora na crnogorskom bankarskom tržištu i njihovi ambiciozni planovi, kao i otpoèinjanje procesa pridruživanja Evropskoj uniji. “Tako je, na primjer, u prva tri kvartala prošle godine stopa rasta bilansne sume banaka bila 11,5 puta veæa od one po kojoj je rastao BDP”, rekao je Krgoviæ beogradskom Ekonomist magazinu. “Uèešæe bilansne sume banaka u društvenom proizvodu na kraju treæeg kvartala bilo je nešto iznad 50 odsto, što je otprilike na nivou regionalnog prosjeka, ali znatno niže nego u Evropskoj uniji”. Krgoviæ je pojasnio da viša bilansna suma znaèi razvijeniji bankarski sektor, podsjeæajuæi na uzajamnu uslovljenost izmeðu njegovog i razvoja privrede. Na kraju septembra bilansna suma crnogorskih banaka iznosila je 595 miliona EUR, 44 odsto više u odnosu na kraj 2004. godine. Krgoviæ je rekao da je prošle godine ostvaren izuzetno brz rast bilansne sume banaka, kao i da je ona sada najveæa od uvoðenja eura, odnosno njemaèke marke. “Najjednostavnije reèeno, brz rast bilansne sume banaka rezultat je èinjenice da danas imamo “zdrav” bankarski sistem i da su reforme uspješno sprovedene”, dodao je on. Crnogorske banke su za devet mjeseci prošle godine ostavrile oko osam miliona EUR dobitka i stopu povraæaja na aktivu od 2,2 odsto. Krgoviæ je kazao da je to visoko u poreðenju sa meðunarodnim standardima. “Banke bi iskazivale i veæi stepen profitabilnosti da im CBCG kroz kontrolu stalno ne koriguje nivo potrebnih rezervacija za pokriæe kreditnih gubitaka”, tvrdi on. “Struktura prihoda u kojoj oni od naknada èine skoro 50 odsto na nivou sistema je specifiènost crnogorskog bankarskog sistema, koja æe se u narednom periodu mijenjati ka normalnijem odnosu”. Nivo operativnih troškova na nivou sistema, prema njegovim rijeèima, neprikladno je visok zbog vrijednih ulaganja u širenje mreže, razvoj novih proizvoda i organizaciono-kadrovsko restrukturiranje banaka. “Kako pod uticajem konkurencije budu padale kamatne stope i marže, to æe u cilju održavanja svoje profitabilnosti, banke sve više voditi raèuna o obimu poslovanja, upravljanju rizicima i troškovima, kao i iznalaženju što jeftinijih izvora finansiranja”, oèekuje Krgoviæ. (kraj) anf/kmh