Zbog Prve banke odlagali kreditni aranžman SB
- Zbog Prve banke odlagali kreditni aranžman SB
- Post By urednik
- 08:21, 5 jun, 2012

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Prva banka je predstavljala jednu od glavnih prepreka što Crna Gora dvije godine nije imala pristup povoljnom kreditnom aranžmanu Svjetske banke (SB) u iznosu od 60 miliona EUR, navodi se u izvještaju Mreže istraživaèkih novinara (OCCRP).
U izvještaju, koji prenose Dan i Vijesti, navodi se da Crna Gora nije ranije dobila kredit, jer državni zvaniènici nijesu zadovoljili kljuèni uslov – srediti stanje ili izvuæi depozite iz Prve banke.
U dopisu premijeru Igoru Lukšiæu, tadašnjem ministru finansija, SB je u maju 2010. godine izrazila “duboku zabrinutost” zbog velike izloženosti države prema Prvoj banci.
Zbog znaèajnog iznosa državnih depozita, banka koju kontroliše porodica bivšeg premiijera Mila Ðukanoviæa postala je fiskalni rizik za Crnu Goru.
Srediti stanje u banci, kako se navodi u izvještaju, podrazumijevalo je tri opcije: uvesti prinudnu upravu u banku i dovesti nezavisnog strateškog investitora, dokapitalizovati banku od države i uvesti prinudnu upravu do privatizacije ili je likvidirati. Umjesto toga, Vlada je odluèila da povuèe depozite iz Prve banke. SB je smatrala da je dovoljno uèinjeno, pa je poèetkom septembra prošle godine odobrila kreditni aranžman.
Dokapitalizacija ili prinudna uprava bi znaèila da familija bivšeg premijera može izgubiti svoje pozamašne investicije u banci.
Kada je slièan zahtjev Vlada uputila Meðunarodnom monetarnom fondu (MMF), dobila je odgovor da mora odmah uvesti prinudnu upravu. Umjesto toga, Vlada se opredijelila za komercijalne kredite. Takav potez je koštao Crnu Goru milione jer je znaèajno poveæao spoljni dug. Prva banka je bila banka koja nije smjela propasti.
Ministarstvo finansija je u 2009. godini zapoèelo razgovore o kreditnom aranžmanu sa SB. Poput mnogih drugih država, usljed pada cijena nekretnina i stagnacije privrede, i Crna Gora se nosila sa posljedicama globalne krize. Kredit SB je bio povoljniji od ostalih.
“Efikasno tretiranje Prve banke predstavlja najvažniji i najhitriji izazov za nadležne organe u bankarskom sektoru”, navodi se u izvještaju SB iz juna 2009.
Oni su kazali da je banka prestala da funkcioniše na normalan naèin od jeseni 2008. godine i da ne može da ispuni obaveze prema mnogim deponentima.
Nakon što je uprava Prve banke smijenjena krajem 2008, SB je u kasnijem izvještaju naveo da je opipljiv progres u rješavanju problema Prve banke što predstavlja kljuènu predradnju za dobijanje zajma.
SB je od Vlade zatražila da izda nareðenje svim državnim institucijama, meðu kojima spadaju firme kao i neprofitne organizacije pod državnom kontrolom, da ne poveæavaju depozite u Prvoj banci.
U julu, Vlada je na raèunu Prve banke imala depozit u iznosu od 5,3 miliona EUR. U avgustu je depozit porastao na 15,6 miliona EUR, u oktobru 20,6 miliona EUR, te na 22 miliona u novembru. Vrijednost depozita konaèno je spala na 18 miliona u decembru.
U dopisu od 20. maja prošle godine direktor Kancelarije SB u Crnoj Gori Jan Peter Olsen navodi da je misija razoèarana jer se èini da i pored ponovljenih savjeta ništa nije preduzeto kako bi se smanjila izloženost države prema Prvoj banci, nego je ona i poveæana.
Vlada je, meðutim, na temelju obeæanja konaèno nagovorila SB da popusti. Poèetkom jula je saopšteno da je u period od tri mjeseca Vlada povukla deset miliona EUR depozita u Prvoj banci te da æe narednih godinu postepeno povuæi preostalih 17 miliona EUR. Vlada je u tom trenutku na raèunima komercijalnih banaka držala 25 miliona EUR.
Ugovor sa SB je potpisan krajem septembra prošle godine, nešto više od dvije godine od poèetka razgovora.
"U tom periodu spoljni dug Crne Gore se skoro utrostruèio, sa 553 miliona EUR na 1,2 milijarde. Vlada se zaduživala kod komercijalnih banaka po jako nepovoljnim uslovima", zkaljuèuje se u izvještaju OCCRP.
(kraj) sam