Podgorica, (MINA) - Crnogorski premijer Željko Šturanoviæ kazao je danas da procesi evropskih i evro-atlanskih integracija nijesu suprotstavljeni niti se meðusobno iskljuèuju. “Radi se o kompatibilnim procesima, koji se temelje na istim principima i vrijednostima koje želimo da implementiramo u Crnoj Gori”, rekao je Šturanoviæ u parlamentu, odgovarajuæi na pitanje lidera Srpske liste Andrije Mandiæa o sporazumima SOFA i “Èlan 98” sa Sjedinjenim Amerièkim Državama (SAD). Predsjednik Vlade je istakao da je Crna Gora do kraja posveæena evropskoj integraciji. “Želim da uvjerim crnogorsku javnost da Vlada Crne Gore nièim neæe dovesti u pitanje našu evropsku perspektivu i da æemo naæi rješenje zajedno sa našim evropskim i amerièkim partnerima, na korist Crne Gore”, naveo je on. Šturanoviæ je kazao da su evropske integracije strateški cilj i osnovni prioritet, ali i dobit Crne Gore, dodajuæi da su i najbolji odnosi sa SAD-om, Rusijom, Kinom, Indijom i Japanom isto tako od vitalnog interesa za Crnu Goru. “Ne samo zbog toga što to nije u suprotnosti sa našom evropskom perspektivom, veæ je komplementarno njoj, jer su odnosi sa svim ovim zemljama prioritet i same Evropske unije (EU)”, rekao je on. Šturanoviæ je kazao da SOFA sporazum standardan ugovor, tehnièkog karaktera, koji su SAD potpisale sa preko 140 zemalja u svijetu, a koji omoguæava pomoæ i podršku Crnoj Gori u reformi vojske i sektora odbrane. “To znaèi pomoæ u opremanju Vojske Crne Gore, edukaciji civilnih i vojnih struènjaka i pružanje konkretne finansijske podrške našim vojnim snagama, što æe se sve zajedno pozitivno odraziti na izgradnju modernog i integrisanog odbrambeno-bezbjedonosnog sistema Crne Gore”, naveo je premijer. Po njegovim rijeèima, SOFA sporazumom obezbjeðuju se i uslovi za implementaciju programa meðudržavnog partnerstva Crne Gore sa SAD-om, odnosno nacionalnom gardom države Mejn, kao i svih buduæih programa saradnje koje æe dogovoriti Crna Gora i SAD. “Potpisivanje ovog sporazuma nema samo vojno-bezbjedonosni znaèaj za saradnju sa vodeæom zemljom u svijetu, veæ predstavlja i osnovu iz koje proistièe naša ekonomska, politièka i ukupna saradnja i partnerstvo sa SAD-om”, istakao je Šturanoviæ. On je kazao da je prihvatanje “Èlana 98” Rimskog sporazuma rezultat dužeg procesa razmišljanja i razmatranja njegovih pozitivnih i negativnih strana. “Procijenili smo da se, u sadašnjem politièkom trenutku, prihvatanjam ovog sporazuma otvara moguænost jaèanja našeg partnerstva sa SAD, a da nas to, u isto vrijeme, neæe koèiti ili usporaviti na putu evropskih integracija”, naveo je crnogorski premijer. On je rekao da je to potvrðeno i od EU, jer æe Crna Gora na jesen potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i to bez ikakvih uslovljavanja. ”Naš cilj nije bio da na bilo koji naèin ugrožavamo meðunarodno pravo, veæ smo procijenili da je, u datom trenutku, ovakva odluka u najboljem interesu Crne Gore, radi našeg strateškog partnerstva sa SAD”, kazao je Šturanoviæ. Predsjednik Vlade Crne Gore dodao je da su SAD, na razne naèine, Sporazum o “Èlanu 98” potpisale sa preko sto zemalja. “On do sada, koliko mi je poznato, nije nikad primjenjivan u praksi. Malo je vjerovatno da æe bilo koji graðanin SAD-a poèiniti genocid, zloèin protiv èovjeènosti u Crnoj Gori ili graðanin Crne Gore u Americi”, kazao je Šturanoviæ. Po njegovim rijeèima, malo je vjerovatno i da Crna Gora ne bi izruèila svog graðanina Meðunarodnom kriviènom sudu ako bi poèinio takav zloèin. Premijer je istakao da je Vlada, prilikom odluke o prihvatanju “Èlan 98”, procijenila da æe evropski partneri zvaniène Podgorice imati razumijevanja za jednu takvu odluku u ovoj fazi evropske integracije Crne Gore. “Oglasili su se ovim povodom i najviši zvaniènici EU i istakli da to neæe uticati na predviðenu dinamiku potpisivanja veæ parafiranih sporazuma sa EU. I ne samo to, mi smo EU obavijestili o prihvatanju Èlana 98 istog dana kada je obaviještena i crnogorska javnost”, kazao je on. Šturanoviæ je naveo da je nakon toga uslijedila odluka EU o uspostavljanju stalne delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori za šta je tehnièka procedura upravo u toku. ”Isto tako, po predviðenoj dinamici, 24. i 25. maja u Podgorici æe se održati redovni sastanak unaprijeðenog stalnog dijaloga izmeðu Crne Gore i EU. Dakle, proces evropskih integracija Crne Gore nezaustavljivo teèe”, istakao je premijer. Odgovarajuæi na pitanje predsjednika Liberalne partije Miodraga Živkoviæa o ponašanju direktora Uprave policije, šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost i državnog tužioca, u vezi sa knjigom sa imenima kriminalaca u Crnoj Gori, Šturanoviæ je rekao da „kao što ni društvo u cjelini nije idealno, nema ni državnog organa ni pojedinaca u njima koji nemaju propusta u radu«. »Na nama je zajedno da ih bude manje i siguran sam da æe vrijeme koje je pred nama biti vrijeme dalje profesionalizacije i efikasnosti rada ovih organa i da æe eventualni propusti biti izuzeci a ne pravilo rada ovih službi«, rekao je Šturanoviæ. On je kazao da je evidentno otvaranje specijalizovanih službi i agencija prema javnosti i bolja saradnja sa parlamentom koji preko svojih nadležnih organa, odbora i tijela vrši parlamentarni nadzor nad njihovim radom. »U toku je sveobuhvatni proces reformi svih segmenata društva, ukljuèujuæi i policije i agenciju i pravosudni sistem, kao i transformacija rada parlamenta koji sada ima svoje posebno mjesto i ulogu«, naveo je Šturanoviæ. On je ocijenio da ne doprinosi meðusobnom povjerenju niti stanju bezbjednosti u Crnoj Gori ako se nakon zatvorenih sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost, mimo dogovora i zakona, u javnosti pojave diskusije pojedinih ljudi ili dokumenta koja nose karakter povjerljivosti. »Zato sam siguran da se parlamentarni nadzor rada ovih organa mora nastaviti ubuduæe i da ga je neophodno obavljati u skladu sa dogovorima napravljen u Skupštini, jer je to doprinos ne samo boljoj informisanosti parlamenta u cjelini i svih poslanika, veæ i podsticaj daljoj profesionalizacioji i efikasnosti rada tih organa«, rekao je Šturanoviæ. Odgovarajuæi na pitanje o Kosovu, on je rekao da bi najbolje bilo da se do rješenja doðe dogovorom dvije strane, uz posredstvo meðunarodne zajednice. „Crna Gora nije uèesnik u pregovaraèkom procesu o Kosovu, iako je zainteresovana za stabilno i održivo rješenje ovog problema“, kazao je Šturanoviæ. Navodeæi da je poznato da Beograd i Priština o tome imaju dijametralno suprotne stavove, on je ocijenio da treba nastaviti dijalog o statusu Kosova. „Crna Gora ni na koji naèin ne može da utièe na ishod tog procesa. Za sve nas koji živimo u Crnoj Gori najvažnije da oèuvamo unutrašnju stabilnost i povodom ovog pitanja kao što smo to uradili svi zajedno tokom teških izazova proteklih godina“, istakao je Šturanoviæ. On je podsjetio da su crnogorski zvaniènici jasno saopštili svim relevantnim meðunarodnim sagovornicima da od Crne Gore ne treba oèekivati prejudiciranje rješenja, jer to ne bi doprinosilo rješavanju problema, a moglo bi negativno uticati na unutrašnju stabilnost. „Saopštili smo i da se mora iæi na jasno i stabilno rješenje, a ne nikako na neko fluidno, koje bi svaki od uèesnika mogao da tumaèi u skladu sa svojim pozicijama, a što bi moglo biti izvorom nestabilnosti u regionu, koju niko ne želi“, naveo je Šturanoviæ. On je naveo i da Crna Gora neæe brzopleto reagovati nakon finalne odluke, jer želi da gradi najbolje moguæe odnose u regionu, vodeæi prije svega raèuna o svojim državnim i nacionalnim interesima. „Ovakvu principijelnu poziciju Crne Gore pozdravili su svi relevantni meðunarodni faktori“, zakljuèio je Šturanoviæ. Poslanièkom klubu Socijalistièke narodne partije nije bilo omoguæeno da postavi pitanja, jer ih nije u roku od 48 sati prije sjednice u pismenoj formi dostavio premijeru. (kraj) tmi/djs/isf