Podgorica, (MINA) – Administrativni odbor, veæinom glasova, predložio je crnogorskom parlamentu da se Slobodan Lekoviæ ponovo izabere za predsjednika Komisije za spjeèavanje konflikta interesa. Izbor Lekoviæa, koga je kandidovala Demokratska partija socijalista, podržali su èlanovi Odbora iz vladajuæe koalicije i Demokratskog saveza u Crnoj Gori, protiv su bili predstavnici Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene, a Socijalistièke narodne partije uzdržani. Odbor je, veæinom glasova, za èlanove Komisije predložio Iva Ðokoviæa, Ivanu Vojinoviæ, Vericu Stojkoviæ, Tahira Ðonboljaja, Sabra Kalaèa i Nikolu Bulatoviæa. Prema zakonu, Komisija za sprjeèavanje konflikta interesa, pored predsjednika, ima i šest èlanova. Bira ih Skupština Crne Gore na period od pet godina i neæe moæi da budu ponovo birani. Predlaganju predsjednika i èlanova Komisije prethodilo je njihovo konsultativno saslušanje, kome su prisustvovali i predstavnici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), ali nijesu mogli da postavljaju pitanja. Tokom saslušanja predstavnici opozicije doveli su u sumnju politièku nezavisnost Komisije i kritikovali njenu neefikasnost i pristrasnost, odnosno “labavo pridržavanje” zakona. Lekoviæ je odbacio te ocjene, navodeæi da nije bilo nikakvih politièkih pritisaka na njega kada je u pitanju dosadašnji rad Komisije. “Nikada niko, od strane politièara, nije uticao na mene u vezi odluka Komisije”, kazao je on. Lekoviæ je naveo da je Komisija poèela sa radom prije pet godina i da za to vrijeme ostvarila dobre rezultate. “S obzirom da smo startovali maltene sa ledine, kao i da veæina funkcionera nije ni znala šta je to konflikt interesa, ipak smo u proteklom periodu stvorili solidan ambijent da još više napredujemo u spjeèavanju te pojave”, kazao je on. Prema njegovim rijeèima, crnogorska Komisija je najtransparentnija u regionu. “Svi podaci o imovini funkcionera nalaze se na sajtu i dostupni su najširoj javnosti”, naveo je Lekoviæ. On je kazao da je trenutno evidentirano 2.478 funkcionera, od èega su 63 odsto na lokalnom novou, a 37 na državnom. “Od ukupno 918 državnih funkcionera samo dvojica nijesu predali imovinske izvještaje”, rekao je Lekoviæ, dodajuæi da je stanje nepovoljnije kada su u pitanju lokalni funkcioneri, jer mnogi još uvijek ne znaju koje su im obaveze. On je kazao da Komisija nije tijelo koja se bavi istražnim radnjama, veæ utièe na spjeèavanje konflikta interesa. Èlan Odbora iz PZP-a Koèa Pavloviæ smatra da Lekoviæ ne treba da ponovo bude izabran za predsjednika Komisije, jer je u prethodnom mandatu prekršio zakon pošto je u tom tijelu bio zaposlen kao profesionalac, i sam sebi odreðivao platu, našta nije imao zakonsko pravo. On je naveo i da je Komisija bila "slaba" na predstavnike vlasti, navodeæi kao primjer da je u jednom sluèaju to tijelo konstatovalo da je jedan visoki državni funkcioner u konfliktu interesa, ali da nije prekršio zakon. On je ukazao na apsurdnost takvog stava Komisije. Lekoviæ je odgovorio da time što je profesionalno zaposlen nije prekršio propise, da je to sada omoguæeno novim zakonom, kao i da je to praksa u regionu. Èlan Odbora iz SNP-a Vasilije Laloševiæ podsjetio je da je iz Evrospske komisije ukazano na nedostatak politièke nezavisnosti u radu Komisije. Predstavnik MANS-a Vuk Maraš kazao je da se dosadašnji rad Komisije može ocijeniti izmeðu “veoma loš” i “katastrofalan”. “Komisija je bila pristrasna, neefikasna i politièki nije neutralna”, naveo je Maraš. On je ponovio stav MANS-a da ne postoje elementarni uslovi da se Odbor izjasni o Lekoviæevoj kandidaturi dok Vrhovno državno tužilaštvo ne saopšti da li se protiv njega vodi postupak zbog ratnih dejstava na Dubrovaèkom podruèju. Èlan Odbora iz SDP-a Borislav Banoviæ smatra da komisija ne treba da bude istražni organ, veæ prije svega da se fokusira na sprjeèavanje konflikta interesa i utièe na funkcionere kako ne bi privatni interes stavili ispred javnog. Odbor je predložio i osam èlanova Komisije za praæenje i kontrolu postupka privatizacije, dok æe se o predsjedniku tog tijela izjasniti naknadno, jer je NOVA zainteresovana za to mjesto i spremna je da, zauzvrat, nekoj drugoj opozicionoj partiji ustupi predsjedavanje Odborom za ljudska prava. Za èlanove Sudskog savjeta iz redova poslanika predloženi su Ljuið Škrelja iz DPS-a i Neven Gošoviæ iz SNP-a. Odbor je za Senat prijestonice kandidovao Borislava Banoviæa iz SDP-a i Branka Raduloviæa iz PZP-a. (kraj) djs/žug