Podgorica, (MINA) – Crnogorski Vrhovni državni tužilac Vesna Medenica, zatražila je od kanadskih vlasti da omoguæe prisustvo ošteæene u aferi seks trafiking moldavske državljanke S.È., u bilo kom konzularnom predstavništvu Srbije i Crne Gore, kako bi od nje bila uzeta izjava u vezi sa tom aferom. Medenica je saopštila da je takav zahtjev uputila na osnovu saznanja da se Moldavka S.È. nalazi u toj zemlji. Ona je naglasila da je od kanadskih vlasti dobila odgovor da Zakon te zemlje o zaštiti privatnih i povjerljivih podataka, zabranjuje davanje bilo kakvih informacija, u vezi sa moguæim prisustvom bilo kog u Kanadi, bez saglasnosti predmetne osobe. “U odgovoru se navodi da Ambasada žali što, u odustvu takve saglasnosti, nikakva ispitivanja odnosno istrage ne mogu biti sprovedene”, kazala je Medenica Televiziji Crne Gore. Ona je optužila meðunarodne organizacije da su, bez ikakvog zakonskog osnova, izvukli ošteæenu S.È. iz sudskog postupka. “Njeno prisustvo na glavnom pretresu bilo bi nužno. Nema tih optuženih i te odbrane, koji bi prihvatili da sud u dokaznom postupku èita iskaz ošteæene, a da ona neposredno ne pristupi i ne omoguæi se suoèenje sa optuženima”, objasnila je Medenica. Prema njenim rijeèima, Crna Gora je dovedena u pat poziciju, jer se od nje traži da obnovi postupak, dok se, time što joj nije dozvoljeno da doðe do ošteæene, istovremeno onemoguæava njegovo obnavljanje. “Da li je to razlog da nas i dalje drže u drugoj grupi, prosudite sami”, zakljuèila je Medenica, aludirajuæi na posljednji Izvještaj amerièkog Stejt Dipartmentna /State Department/, u kojem se navodi da “crnogorske vlasti nijesu sprovele sudski postupak protiv bivšeg zamjenika državnog tužioca u poznatom sluèaju Moldavke S.È., èime su narušile povjerenje domaæih i meðunarodnih institucija”. Komentarišuæi taj Izvještaj, Medenica je naglasila da je iznenaðena njegovom sadržinom, jer je prilikom nedavne posjete Vašingtonu, na osnovu predoèenih podataka, zakljuèila da je taj problem izraženiji u drugim zemljama regiona. »Crna Gora može biti zadovoljna postignutim, naroèito kada je u pitanju izgradnja institucionalnog okvira za suzbijanje trgovine ljudima. Usvojena je Nacionalna strategija za borbu protiv trgovine ljudima, imamo Nacionalnog kopordinatora kao i Grupu koja se bavi ovom problematikom i reformisano zakonodavstvo«, tvrdi Medenica. Podsjeæajuæi da je Crna Gora, još u junu 2002. godine, kao samostalno krivièno djelo, u svoje zakonodavstvo uvela upravo krivièno djelo trgovine ljudima, ona je istakla da je Crna Gora to uradila godinu prije Srbije i mnogo ranije od zemalja koje je okružuju. (kraj) nem