Podgorica, (MINA) – Evropskoj uniji (EU) su potrebni konkretni dokazi da je unaprijeðen kvalitet življenja u Crnoj Gori, jer ona svoj put gradi na principima modernizacije, kazao je predsjednik Evropske komisije (EK) Žoze Manuel Baroso. Baroso je, gostujæi na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) kazao da se Crna Gora nalazi u odluèujuæoj fazi integracionog procesa, a da je priznanje njenog napretka na tom putu bilo dobijanje statusa kandidata za èlanstvo u EU. Evropski komesar za proširenje, Štefan File, kazao je da bi Crna Gora u oktobru mogla dobiti pozitivno mišljenje o ispunjenju sedam osnovnih prioriteta iz Mišljenja EK, ali da je još rano govoriti o preporukama koje æe Komisija uputiti. “Moguæe da æe upravo ova godina biti znaèajna za proces pregovora, ali to još nije sigurno, treba saèekati zvanièno mišljenje. Lièno mislim da æe vijesti biti dobre, kako za Crnu Goru, tako i za proces proširenja EU”, ocijenio je File. On je pozitivnim ocijenio i otvorenot i ozbiljnost sa kojima se u Crnoj Gori pristupa ispunjenju tih ciljeva, kao i ukljuèenost politièkih partija i javnosti u cijeli proces. “Drago mi je što mogu reæi da je napravljen veliki pomak u odnosu na prije par godina, kada u to nijesmo toliko vjerovali”, dodao je File. Stuedente UDG-ja interesovalo je kako æe se ispunjenje ciljeva iz Mišljenja konkretno odraziti na život crnogorskih graðana, odnosno da li æe pojednici imati koristi od toga. “Ako se zna da su meðu osnovnim ciljevima sloboda medija, borba protiv korupcije i organizoavnog kriminala, onda svakako da æe svi imati koristi, jer je to nešto što svima odgovara”, rekao je File i dodao da æe u kraæem periodu uticati na poboljšanje efikasnosti sudstva, koje æe biti osloboðeno politièkog uticaja. File je takoðe objasnio da poveæanje administrativnih kapaciteta, koje je jedan od uslova EU, ne znaèi kvantitativno, veæ mnogo više kvalitativno poveæanje, u smislu veæe efikasnosti crnogorske administracije koja se bavi pitanjem pristupanja EU. Komentarišuæi buduænost EU kao zajednice, Baroso je ocijenio da bi ona u narednom periodu trebalo da bude jaèa i bolje povezana nego danas, kao i da ne vidi njeno slabljenje u tokm smislu. “Veæ sada je vidljiva ta ujedinjenost, kako u ekonomskom i politièkom, tako i u svakom drugom pogledu. Ove godine imamo neke mehanizme koje nijesmo imali ranije, jer nas je kriza, koja je jaèa nego i jedna ranije, nauèila da moramo biti povezani”, kazao je Baroso. Meðutim, smatra on, EU ne treba posmatrati ni kao državu ni kao organizaciju, veæ kao nadnaciuonalnu tvorevinu, koja nije nijedno od to dvoje posebno. “Njene èlanice pojedinaèno nijesu jake kao Sjedinjene AmeriÈke Države ili Kina, ali zajedno Unija je najjaèe jedinstveno tržište i znaèajno predvodi u brojnim oblastima. Njena snaga je u tome što je ona savez, a ne jedna država”, smatra Baroso. Pripadanje Uniji, dodao je, ne iskljuèuje nacionalni identitet, ali stvara novi, jedinstveni evropski, koji povezuje graðane raznih evropskih zemalja. On je objasnio da danas postoje sistemi bankarskog nadzora na nivou Evrope koji nijesu postojali ranije, kao i bolja kontrola budžeta država, prije njihovog usvajanja, kako bi se sprijeèile kize unutar èlanica. “Politika regionalnog razvoja usmejrena je na jaèanje ne samo EU, veæ i slabije razvijenih regiona, pružanjem finansijske pomoæi. Crna Gora je jedan od tih zemalja u koju je preko raznih projekata posljednjih godina finansiran znaèajan broj sredstava kako bi se pomogaonjen razvoja”, objasnio je Baroso. On je kazao da, iako se neke èlanice suoèavaju sa problemima, eurozona kao cjelina je održiv sistem, a euro stabilna valuta. Baroso je kazao da je upravo uvoðenje eura kao jedinstvene valute za èlanice eurozone koje je koriste bilo uporište stabilnosti. “Prema analizama, EU bi bez eura danas bila u mnogo težem položaju, jer bi se vjerovatno pojavila kompetitivna devaluacija, veæi stepen protekcionizma, slom internog tržišta, a kompanije se ne bi mogle prilagoditi uslovima krize”, smatra Baroso. On je dodao i da Grèka, Irska i u skorije vrijeme i Portugalija koje su se zadužile kod meðunarodnih organizacija, to sebi mogu dozvoliti upravo zato što su jake i što imaju potencijala da iz krize izaðu. “Problemi postoje u nekim zemljama, ali ne u EU kao cjelini. U stvarnosti, mnogi stanovnici zemalja EU æe reæi da je euro èak isuviše jaka valuta. Relativna pozicija eura u odnosu na dolar jaèa je danas nego što je bila ranije, i to je ono što je stvarnost”, objasnio je Baroso. (kraj) adj/boj