Podgorica, (MINA) – Prvi zvanièni Pravopis crnogorskog jezika sadrži brojne greške metodološke, koncepcijske i lingvistièke prirode, ocijenili su danas èlanovi Savjeta za standardizaciju Rajka Glušica, Zorica Raduloviæ, Tatjana Beèanoviæ, Igor Lakiæ i Rajko Ceroviæ. “Vrijeme kao majstorsko rešeto, pokazaæe da smo imali bolju varijantu, koja æe u buduænosti sigurno pobijediti”, kazali su èlanovi Savjeta, autori jedne od dvije verzije, koje je to tijelo ranije dostavilo Ministarstvu prosvjete i nauke. Èlanovi Savjeta napominju da je Pavopis crnogorskog jezika, predložen od Ekspertske grupe koju èine Milenko Peroviæ, Ljudmila Vasiljeva i Josip Siliæ, usvojen nakon više od pet mjeseci od podnošenja dvije verzije Savjeta za standardizaciju Ministarstvu prosvjete i nauke. “To je i dokaz da je Crna Gora bila sama u moguænosti da napravi svoj pravopis, a èinjenica da su napravljene dvije verzije pokazuje da nije bilo slaganja oko nekih koncepcijskih i lingvistièkih karakteristika pravopisa, a ne dokaz o nesposobnosti Crne Gore da uradi svoj pravopis”, kaže se u reagovanju pet èlanova Savjeta, dostavljenom agenciji MINA. Oni navode da je javnost u Crnoj Gori sve vrijeme, i s pravom, oèekivala da Ministarstvo izabere jednu od dvije ponuðene verzije Savjeta. Umjesto toga, kako dodaju, formirana je Ekspertska komisija, sastavljena od “navodno nezavisnih eksperata”. “Ta komisija donijela je treæu verziju koja, po njihovim izjavama, nije kompromisna, veæ polazi od "filozofskih i neostrukturalistièkih principa" kako bi iz postojeæih verzija "upotrebila one materijale koji se odgovarajuæom doradom i intervencijama mogu dovesti do finalne forme"”, kaže se u reagovanju pet èlanova Savjeta. Oni su upitali “što je to drugo nego kompromis ili, u ovom sluèaju, kršenje autorskih prava autora i jedne i druge verzije?”. Problem Ekspertske komisije je, kako smatraju, izmeðu ostalog, njen sastav, “prvenstveno zbog toga što dva od tri èlana nijesu iz Crne Gore, mada ni treæi ne živi decenijama u njoj, i što oni nikako ne mogu, iako to tvrde, poznavati crnogorski jezik bolje od samih Crnogoraca”. Èlanovi Savjeta pitaju se kako Pravopis hrvatskoga jezika, koji je uradio Siliæ, nije prihvaæen kao zvanièni u Hrvatskoj. “Izjava da neko van Crne Gore, poput Siliæa, bolje poznaje crnogorski jezik od bilo kog živog Crnogorca zvuèi smiješno i ne treba joj komentar”. “Njegovo “odlièno” poznavanje jezika vidimo iz predloga da pravopisno ispravni budu oblici: æeme, æelina, æelodnevni, æelesa, æelishodan i brojni drugi tipièni crnogorski dijalektizmi”, navode èalanovi Savjeta. Oni smatraju da Vasiljeva još manje može poznavati crnogorski jezik, iako je slavista, s obzirom na to da dolazi iz Ukrajine. “Hrvati i Ukrajinci sigurno ne bi dozvolili da im neki slavista iz Crne Gore piše pravopis, pa se pitamo da li Crna Gora baš mora da poziva druge da rade ono što ona sama može i mora da uradi, ili po starom principu “drugi to mnogo bolje znaju”. Doduše, navikla je Crna Gora na “pomoæ” izvanjaca”, navode èlanovi Savjeta. Ukazuje se da su Siliæ i Vasiljeva èlanovi nevladine organizacije "Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikèeviæ", èiji je direktor Adnan Èirgiæ, autor jedne od verzija pravopisa Savjeta, raðene po uzoru na Pravopis crnogorskoga jezika Vojislava P. Nikèeviæa i njegovim naèelima, “tako da se slobodno može reæi da je usvojeni Pravopis crnogorskog jezika proizvod èlanova te nevladine organizacije”. Èlanovi Savjeta navode da je Peroviæ “možda najproblematièniji” èlan Ekspetske komisije, “prvo zato što profesor filozofije ne može normirati jezik, jer je normiranje jezika èisto lingvistièka stvar”. Peroviæ je, kako napominju, bio èlan Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika koji nije prisustvovao ni jednoj sjednici Savjeta gdje je mogao da pruži svoje mišljenje i pomoæ u radu tog tijela. “Jednom je mejlom poslao svoje mišljenje Savjetu, 20. avgusta 2008., kojim u potpunosti podržava naše stavove, a to su - 31 slovo i sve novouvedene normativne oblike dati kao dubletne”, kazali su èlanovi Savjeta. Odjednom se, kako dodaju, javlja kao èlan Ekspertske grupe koja presuðuje izmeðu dvije verzije pravopisa Savjeta èiji je èlan “i kako vidimo sa promijenjenim mišljenjem”. “Postavlja se pitanje kako jedan od 13 èlanova Savjeta može da presuðuje izmeðu dvije verzije tog tijela i kako je Ministarstvo prosvjete i nauke uopšte moglo da ga postavi na tu funkciju. Mislimo da komentar nije potreban”, navodi se u reagovanju. Èlanovi Savjeta kazali su da i to što je Ekspertska grupa izjavila da je svoj rad zasnovala na verziji Adnana Èirgiæa, zvuèi problematièno, s obzirom na to da njihova verzija uvodi dublete kojih gotovo nema u Èirgiæevoj verziji. “Upravo je jedan od najveæih problema u radu Savjeta bio taj što polovnina èlanova koji su prisustvovali sjednicama, a kojoj mi pripadamo, nije saglasna sa verzijom koja nema dublete. Mi smo insistirali da se za sve novonormirane oblike uvedu dubleti, tako da svaki govornik crnogorskog jezika može da izabere onaj oblik koji smatra pravilnim, što druga strana nije htjela da prihvati”, navodi se u reagovanju. U tom smislu, kako su kazali èlanovi Savjeta, usvojena verzija Pravopisa oslanja se na njihovu, a ne na Èirgiæevu verziju pravopisa. “Takoðe, èitavo poglavlje Transkripcija i transliteracija preuzeto je iz naše verzije. Prema izjavama èlanova Ekspertske grupe naš pravopisni rjeènik poslužio im je kao predložak, što je veoma problematièno, jer se zna da pravopisni rjeènik proizilazi iz pravopisnih pravila”, saopštili su oni. Èlanovi Savjeta napominju da su u svoju verziju Pravopisa uveli i slovo Œ, kao 31. fonemu, odnosno grafemu u crnogorskoj azbuci i abecedi, na osnovu stanovišta da ta fonema postoji kao širokorasprostranjena karakteristika crnogorskog jezika. “Takoðe smo smatrali da glas  ne treba da uðe u standard, jer je njegova upotreba ogranièena na svega nekoliko rijeèi, što za standardologe znaèi da mu nije mjesto u fonološlom sistemu standardnog crnogorskog jezika. Pretpostavljamo da bi neko ko se usuðuje da donosi Pravopis ovako nešto trebalo da zna”, stoji u reagovanju. Èlanovi Savjeta navode da je rad Savjeta bio problematièan jer je sve raðeno u tajnosti i javnost je saznala za probleme tek kad je rad tog tijela prestao zbog neslaganja oko verzija pravopisa i èinjenice da predsjednik Savjeta nije dozvoljavao da se o bilo kojem predlogu i ideji glasa na sjednicama. “Pouèeno takvim pristupom, Ministarstvo je ipak na poèetku trebalo da objelodani imena èlanova Ekpertske grupe i obavijesti javnost i èlanove Savjeta o svojoj odluci. Ovako, èak ni èlanovi Savjeta, makar mi, nijesu znali ništa o namjerama Ministarstva i sudbini verzija pravopisa koje su uradili, veæ su o njoj saznali putem medija”, kazali su oni. Smatraju da je još veæa greška je što struèna javnost nije bila ukljuèena u rad na pravopisu. “Oèekivano je, kao potpuno prirodno, da æe profesori jezika i književnosti, novinari, medijske kuæe, publicisti i drugi zainteresovani moæi da daju svoje mišljenje o dvjema verzijama pravopisa i da æe dobijena mišljenja pomoæi u kreiranju konaène verzija”, kazali su èlanovi Savjeta, dodajuæi da se proteklih pet i po mjeseci moglo iskoristiti za takvu javnu raspravu. “Umjesto toga, usvojena je treæa verzija pravopisa odlukom odnosno dekretom ministra prosvjete i nauke (Sretena Škuletiæa), što je takoðe problematièno, i o kojoj opet niko ništa nije znao”, navode èlanovi Savjeta. Dodaju da se postavlja pitanje da li tako donesen pravopis može da zaživi, da li æe ga koristiti profesori i uèenici u školama, novinari, publicisti, graðani. “Pravopis se pravi za sve graðane Crne Gore, a ne za jedan uži broj istomišljenika. Oèekujemo da æe šira javnost, na ovaj ili onaj naèin, ipak dati svoje mišljenje”, kazali su oni. Poruèuju da æe o prvom zvaniènom Pravopisu crnogorskog jezika govoriti u nauènim èasopisima i na nauènim skupovima i ukazivati “na brojne greške u njemu i metodološke, i koncepcijske, i lingvistièke prirode, u želji da neka nova verzija koja æe se raditi bude bolja”. Poruèuju da je sad vrijeme da Crnogorci u jeziku, kao uostalom i drugi u regionu, odboluju svoje nacionastièke boljke. “Mi smo smatrali da na greškama drugih možemo uèiti i da ne treba težiti da se po svaku cijenu razlikujemo od drugih, veæ konstatovati postojeæe stanje u crnogorskom jeziku u prestižnim funkcionalnim stilovima, ali nas je ministar prosvjete demantovao, donio je “najcrnogorskiji” pravopis i neka mu je sa sreæom”, stoji u reagovanju koje je potpisalo pet èlanova Sajeta za sztandardizaciju crnogorskog jezika. (kraj) mil/žug