Podgorica, (MINA) - Prihvatanjem predloga Pokreta za promjene (PZP) u vezi naziva jezika otvaraju se vrata dvotreæinskom usvajanju ustavnog teksta i vanrednim izborima kao mehanizmu koji logièki slijedi nakon usvajanja novog ustava, saopšteno je danas iz te partije. PZP je reagovala na izjavu potpredsjednika Skupštine Rifata Rastodera koji je nazvao “klasiènim politièkim licemjerjem” predlog PZP da se jezik u ustavu nazove srpskim, odnosno crnogorskim. Funkcioner PZP Koèa Pavloviæ je rekao da ogromna veæina graðana govori jednim jezikom, koji je trenutno normiran jedino kao srpski jezik ijekavskog narjeèja, a koji neki u Crnoj Gori nazivaju srpskim a drugi crnogorskim. "Iz ove realne slike stanja je proizašao predlog PZP-a da se zvanièni jezik u novom Ustavu imenuje kao jedinstveni jezik èije je ime srpski odnosno crnogorski", navodi se u reagovanju Pavloviæa dostavljenom MINI. On smatra da predlog PZP ne ugrožava jezièku materiju za koju konstatuje da je jedinstvena, i ne negira nièije pravo na korišæenje onog imena koje graðani i sada koriste. "Ali on, istovremeno, ne daje nikome ekskluzivitet". "A oèito je da se bitka oko imena jezika ne vodi sa ciljem zaštite prava na vlastito ime, veæ sa prvenstvenim ciljem uskraæivanja prava onoj drugoj strani da i ona kor isti svoje pravo i svoje ime", kaže Pavloviæ. Prema njegovim rijeèima, pihvatanje tog predloga otvara vrata dvotreæinskog usvajanja ustavnog teksta i vanrednim izborima. "Vanredne izbore vladajuæa koalicija nastoji da na svaki naèin izbjegne, jer je svjesna sunovrata vlastitog politièkog rejtinga. Zato su stalno zbunjeni našim predlozima, pretvaraju se da ih ne razumiju, a usta su im puna „nemoguænosti dogovora“ i referenduma kao jedinog izlaza", kaže Pavloviæ. Prema njegovim rijeèima, bosanski i hrvatski jezik su normirani u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Hrvatskoj kao posebni jezici, lingvistièki razlièiti od „srpskog odnosno crnogorskog“. "Zato bi bilo neozbiljno u Ustavu tvrditi da je zvanièni jezik u Crnoj Gori jedinstveni jezik koji jedni nazivaju srpski, drugi crnogorski, treæi bosanski a èetvrti hrvatski. Time bi izazvali opravdanu ljutnju ustavotvoraca i lingvista iz Sarajeva i Zagreba, koji su u svojim ustavima ustvrdili suprotno", kazao je Pavloviæ. On smatra da su pomenuti jezici njihovo vlasništvo i "mi nemamo pravo da te razlièitosti osporavamo". "Zato su zahtjevi nekih poslanika, navodnih velikih boraca za prava Bošnjaka, da se u našu formulaciju ukljuèe i bosanski i hrvatski èisto politikanstvo i najprizemnija manipulacija", ocijenio je Pavloviæ. (kraj) isf