Brisel, (MINA) - Sa naglaskom na pojaèan proces stabilizacije i pridruživanja, politika Evropske unije (EU) prema Zapadnom Balkanu nastaviæe se i pod italijanskim predsjedavanjem, kao što je to, u prethodnom mandatu, postavilo grèko predsjedništvo. Objavljujuæi principe "balkanske politike", pred skup ministara inostranih poslova EU koji æe se sjutra održati u Briselu, italijansko Predsjedništvo važnost borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije stavlja, èak ispred ekonomskog razvoja zemalja zapadnobalkanskog regiona. Sljedeæa stavka je realnost integracionih perspektiva, tako da se najavljuje da stvarne pomake treba oèekivati od naredne godine. U Briselu se, u prvim analizama italijanskog programa, ocjenjuje da EU ni pod rimskim kormilom neæe ubrzati integracione mehanizme, da se, prije svega, želi uvjeriti u kvalitet procesa u regiji, a tek onda obeæati i ostvariti konkretne pomake, na naèin kako je to èinila sa sadašnjim pristupajuæim zemljama, u ranoj fazi njihove integracije. Tako æe redovno zasijedanje šefova diplomatije èlanica EU obuhvatiti i redovnu analizu "stanja stvari na Balkanu", u pet zemalja regiona. Srbija i Crna Gora (SiCG) je trenutni prioritet, jer stvari ne idu tempom, koji su priželjkivali politièari EU i obeæavalo rukovodstvo u Beogradu. Nedoumice oko toga, hoæe li ili ne poèeti izrada Studija izvodljivosti, procjene podobnosti SiCG za poèetak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji, razbila je Evropska komisija, prijedlogom ministrima, da se posao, ipak, zapoène, " radi izražavanja politièke podrške EU reformama i reformatorima". SiCG nije ispunila sve, veæ samo neke uslove, potrebne za otvaranje izrade prve dubinske procjene stanja u zemlji. Službeni Beograd buni se, jer je najavljenih šest mjeseci za izradu studije izvodljivosti dug period, na šta službeni Brisel odgovara, da je rijeè o "sasvim normalnom roku". Evropski analitièari, meðutim, ukazuju, da niko ne zna šta æe nalaz Studije izbaciti na površinu, jer niko sa sigurnošæu ne zna prave dimenzije Miloševiæeve "ostavštine" i zloupotrebe vlasti. Sumnje u brz i uspješan posao, podgrijala je afera sa predstavnicima Meðunarodne krizne grupe, koji su odlukom vlasti napustili Beograd, zbog, kako se tvrdi, vrlo kritièkog izvještaja o stanju Srbije nakon Ðinðiæa. Zvaniènici EU se èesto i rado pozivaju na analize eksperata Meðunarodne krizne grupe i, uvažavaju ih pri utvrðivanju politièkog kursa. Uz podsjeæanje na neophodnost saradnje sa Hagom i što skorijeg okonèanja višegodišnjeg skrivanja "haških bjegunaca", prije svih, Radovana Karadžiæa i Ratka Mladiæa, EU poziva zamlje regiona da iskorijene korupciju, organizovani kriminal, krijumèarenje ljudima, drogom i oružjem. Rimsko predsjedništvo EU uvjereno je, da organizovani kriminal i korupcija predstavljaju stvarnu opasnost za demokratsku stabilnost, pravne i državne institucije, vladavinu prava i ekonomski razvoj. Rijeè je, bez diplomatskog uvijanja, o pitanju koje izaziva najveæu brigu diplomata EU, a borba protiv kriminala se zato smatra "kljuènim prioritetom" zemalja regiona. Posebno æe se, najavljuje italijansko Predsjedništvo, fokusirati na borbu protiv svih vidova trafikinga, ljudima, drogom i oružjem. Konsolidacija stabilnosti i izgradnja demokratskih institucija ostaje prioritet meðu planovima EU. Novost je namjera EU, da u stabilizaciju aplicira neke elemente nove politike odbrambenog i sigurnosnog osamostaljivanja, EU æe nastojati da od NATO-a preuzme SFOR-ovu bosansku misiju, bez obzira kakve to izazivalo reakcije zvaniènog Vašingtona. Što se tièe Kosova, Evropljani oèekuju više posla, na samitu u Solunu Havijer Solana je sveèano najavio poèetak razgovora Begrada i Prištine, ali je dijalog ostao na obeæanju. EU æe, kako su obeæali Italijani, tvrdoglavo insistirati na principima "prvo standardi, tek onda status". Ministri EU æe se, u novembru, kako je najavljeno je u italijanskom "balkanskom planu", više baviti pitanjem pravde i sigurnosti, kao i sve snažnijim zahjevima iz regiona, za povoljnijim viznim tretmanom. Naglašava se da to, zavisi od uspjeha balkanskih zemalja u borbi sa organizovanim kriminalom i krijumèarenjem. Kada je rijeè o ekonomskom razvoju, EU i italijansko Predsjedništvo smatraju da je rijeè o suštinskom faktoru dugoroène stabilnosti. Zato æe se nastaviti evropska pomoæ i koordinacija sa meðunarodnim finansijskim institucijama, na jaèanju makroekonomske stabilnosti, stukturnih reformi, ubrzanju privatizacije, stvaranju poslovne klime i uslova za strana ulaganja. Najavljuje se rad na stvaranju integralne saobraæajne strategije regiona, usaglašene sa pan evropskim koridorima. O tome se za kraj godine pripremaju posebni izvještaji Evropske komisije, a ona je zadužena da, do decembra saèini i prijedlog proširivanja "unutrašnjih tržišta elektriène energije", na cijeli region, kao i stvaranje regionalnog tržišta gasa. Rim æe svoje predsjedništvo EU okonèati kvalitetnim pripremama za "ozbiljne razgovore" EU i Zapadnog Balkana, u vezi sa stvarnim koracima ka integraciji. (kraj) ebu/tmi/isf