Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori ne postoji plan, projekat ili strategija koja ukljuèuje komponente od fundamentalnog znaèaja - uticaj, ranjivost i adaptaciju na klimatske promjene, niti se buduæim dokumentima previða ta moguænost, upozoravaju iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore (HMZCG). Samostalni savjetnik HMZCG, Branko Micev, podsjetio je da je u posljednje dvije decenije na podruèju Crne Gore registovano niz ekstremnih meteoroloških situacija, i da je poveæana njihova uèestalost i amplituda. „Sada se u kraæim vremenskim razmacima dešavaju sliène ekstremne situacije što ranije nije bio sluèaj“, kazao je Micev agenciji MINA. On je kao primjer naveo velike poplave u basenu Skadarskog jezera poèetkom i krajem prošle godine. „Sve ovo što nam se dešava u potpunosti korespondira sa prièom o klimatskim promjenama i scenarijama koji se oèekuju, a za koje se smatra da su direktna posljedica globalnog otopljenja, odnosno porasta temperature vazduha“, smatra Micev. Prema njegovim rijeèima, ekstremni meteorološki dogaðaji dešavaju se svuda na Zemlji, sa ogromnim materijanim štetama, a èesto su i ljudski životi ugroženi u ekstremnih meteo situacijama, poput poplava, ledenih i toplih talasa, sniježnih oluja i tropskih ciklona. Micev je kazao da se, prema raspoloživim naèunim saznanjima i dostignuæima, smatra da se ne radi o prolaznim pojavama, veæ o procesu koji je na snazi veæ oko 20 godina, i bez izgleda da æe se »klimatska slika» na terenu narednih godina popravljati na bolje. „U skladu sa klimatskim promjenama, odnosno njihovim posljedicama, veoma je važno znati da one utièu na svaki #pedalj Zemlje#, i da je svaki prostor, pa i naš, veoma ranjiv na klimatske anomalije“, upozorio je on. Micev je pojasnio da su na dejstvo ekstemnih meteo situacija najranjiviji resursi za proizvodnju hrane, a zatim vodni i industrijski, odnosno infrastrukturni resursi, kao što su hidroelektrane, obala, zimski turistièki kapaciteti, aerodromi, pomorski, željeznièki i drumski saobraæaj. „Koji æe biti izuzetno ranjivi, sa ogromnim štetama, što æe imati za posljedicu velik atak na budžet država“, kazao je on. Micev smatra da je, nakon što je prepoznata ranjivost na klimatske promjene, sljedeæi korak koji èovjeèanstvo mora da preduzme - adaptacija. „Èovjek nije u stanju da utièe na klimatske promjene, niti može stvori mehanizme da u buduæem periodu utièe na njih i da ih prilagodi kako to njemu odgovara. S obzirom na tu èinjenicu, preostaje da se adaptira na njih“, pojasnio je on. Adaptacija, kako je naveo, nije postupak, nego proces za koji je neophodno sagledati uticaje i ranjivost, koji su to sektori pogoðeni i ranjivi, i u skladu sa tim donijeti mjere adaptacije. „Mjere i mehanizmi adaptacije neæe biti isti za razlièite oblasti, nego æe svaka, u skladu sa uticajima i ranjivošæu, imati svoje“, kazao je Micev. Prema njegovim rijeèima, mjere adaptacije donose se na nacionalnom nivou i u skladu su sa meðunardnim, odnosno dokumentima Ujedinjenih nacija. U skladu sa tim, dodao je Micev, za Crnu Goru je prošle godine usvojen je dokument Prva nacionalna komunikacija o klimatskim promjenama, u kojoj se, za poèetak, prepoznaju klimatski dogaðaji - promjene, klimatski scenariji do 2100. godine, ranjivi sektori i „neki mehanizmi adapatacije koji se mogu prepoznati u ovom trenutku“. „Veoma je važno znati da su za identifikaciju mehanizama adaptacije neophodna detaljna istraživanja klimatskih promjena i njihov uticaj na neki lokalitet, da se detaljno sagleda ranjivost lokaliteta i, na kraju, u skladu sa tim na nacionalni nivo, donijeti plan adaptacije“, kazao je on. Micev je pojasnio da je adaptacija dinamièan proces koji nije konstanta, što znaèi da se veæ donijete mjere adaptacije vremenom mijenjaju u cilju postizanja što manje ranjivosti prostora na klimatske anomalije. „Mehanizmi adaptacije, s obzirom da se donose na nacionalni nivo, moraju biti implementirani u prostorno-plansku dokumentaciju, strategije razvoja odreðenih podruèja ili dijelova Crne Gore“, naglasio je on. Micev tvrdi da æe planovi za podruèja posebne namjene, projekti ekspolatacije prirodnih i klimatskih resursa, planska i projektna dokumenta za razvoj turizma i ostala dokumetna, ubuduæe morati da sadrže i komponente koje æe ukljuèivati i klimatske promjene. „Za postojeæa dokumenta biæe neophodna revizija u smislu identifikacije uticaja i ranjivost na klimatske promjene, a nakon toga treba usvojiti mjere adaptacije“, kazao je on. Micev je naglasio da bi se u buduæe planove i projekte, prije njihovog usvajanja, morale implementirati komponente uticaj, ranjivost i mjere adaptacije na klimatske faktore i ekstremne meteorološke dogaðaje. „Koliko je meni poznato, u Crnoj Gori ne postoji nijedan plan, projekat, strategija ili nešto slièno, koji ukljuèuje ove tri komponente koje su od fundamentalnog znaèaja, a još veæi problem je to što se i buduæim dokumentima ne previða ta moguænost“, naveo je on. Micev je dodao da se u Crnoj Gori danas može usvojiti neki plan za podruèje posebne namjene, a da se pri tome nigdje ne pominje, uticaj, ranjivost i mjere adaptacije od klimatskih promjena. „Što æe reæi da se ove tri komponente mogu naæi u tim dokumentima iskljuèivo ako je to zakonom propisano a, koliko je meni poznato, ne postoji zakon u Crnoj Gori koji to nalaže“, pojasnio je on. Na pitanje mogu li se predupreduprijediti negativni efekti klimatskih promjena, Micev je kazao da je to moguæe. „Naroèio za regione na kojima veæ egzistiraju neki vidovi proizvodnje ili nešto slièno, gdje su veæ identifkovani i prepoznati uticaji i ranjivost tog prostora“, kazao je on. Prema njegovim rijeèima, istovremnom analizom esktremnih meteo dogaðaja i njihovog uticaja, odnosno šteta na zahvaæenom regionu, kvalitetno se mogu odrediti moguæi negativni efekti. „Najveæa korist kada želimo da predupredimo negativne efekte postiže se metodom prevencije. To znaèi da, kada planiramo i gradimo, moramo znati koliki je stepen opasnosti i svoju aktivnost dimenzionisati tako da bude otporna i što manje ranjiva na ekstremne meteorološke uslove koji su posljedica klimatskih promjena“, pojasnio je Micev. On je kazao da se negativni efekti mogu preduprijediti i unaprjeðenjem tehnologije i tehnoloških dostignuæa koji se korsite u operativnim prognozama vremena. Tu se, prije svega, misli na visoku preciznost kratkoroènih prognoza, kada treba dati vrlo taènu i preciznu prognozu za nekoliko sati, na primjer kada su pitanju vazduhoplovi, brodovi ili nešto slièno“, rekao je Micev. On smatra da se poboljšanjem kvaliteta dugoroènih i sezonskih prognoza mogu preduprijediti negativni efekti i znaèajno smanjiti štete. „Kvalitetna prognoza vremena i dobra najava nijesu u stanju da sprijeèe štete, naroèito za podruèja kod kojih nijesu poštovana pravila o ekstremnim meteorološkim dogaðajima, ali ih pravovremnom akcijom mogu u velikoj mjeri smanjiti“, smatra on. Micev je kazao da fundamentalnu ulogu u identifkaciji klimatskih promjena u Crnoj Gori ima HMZCG koji, kako je naveo, raspolaže sa visoko operativnim istorijskim podacima na osnovu kojih se mogu egzaktno prepoznati klimatske anomalije kroz indikatore o klimatskim promjenama koji su u skladu sa standradima Svjetske meteološke organizacije i IPCC-a. On je dodao da je HMZCG opremljen raèunarskim sistemima i numerièkim modelima za izradu kvalitetnih prognoza vremena za nekoliko dana unaprijed. „Svakao, potrebna su ogromna sredstava za jaèanje kadrovskih i tehnièkih kapaciteta HMZCG, kako bi se unaprijedio sistem rane najave, a time i preduprijedila opasnost od hazardnih hidrometeo situacija, koje imamo i koje æemo sigurno imati u buduænosti“, naglasio je Micev. (kraj) gop/isf