Zaštita akcionara cilj zakona o preuzimanju
- Zaštita akcionara cilj zakona o preuzimanju
- Post By dragana
- 16:56, 18 novembar, 2002

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Zakon o preuzimanju preduzeæa obavezuje kupca koji želi više od 40 odsto akcija kompanije na javnu ponudu otkupa svih dionica, što obezbjeðuje transparentnost i štiti akcionare, ocijenjeno je danas na raspravi o radnoj verziji nacrta.
Odredbe zakona odnosile bi se na kupovinu akcija sa pravom glasa i obveznice koje se mogu konvertovati u njih, ali ne na sticanje dionica u postupku privatizacije.
Radnu verziju nacrta zakona izradila je radna grupa podgorièkog Instituta za strateške studije i prognoze (ISSP).
»Nakon Masovne vauèerske privatizacije (MVP), tržište kapitala karakteriše velika disperzija vlasništva i treba oèekivati koncentraciju kapitala. Zato je potrebno naæi naèin zaštite prava manjinskih akcionara, a naroèito zaposlenih, uprave i graðana iz MVP«, rekao je direktor Centra za preduzetništvo Petar Ivanoviæ.
Preko 123 hiljade graðana i šest privatizacionih fondova postali su akcionari u MVP. U registar Centralne depozitarne agencije (CDA) upisano je 402 hiljade vlasnika dionica oko 340 akcionarskih društava.
Èlan radne grupe Naða Maroviæ je kazala da strateškog kupca akcije interesuju da bi koncentrisao vlasništvo i kontrolu nad preduzeæem.
»Koncentracija vlasništva kroz sekundarne transakcije akcijama je neophodan uslov njihovog restrukturiranja. Njeno odlaganje može svesti cio proces MVP-a na administrativnu distribuciju akcija sa malim efektom na poveæanje efikasnosti privatizovanog preduzeæa«, smatra Maroviæ.
Pravno ili fizièko lice koje ima ili želi da stekne više od 40 odsto akcija, trebalo bi da o kupovini obavijesti Komisiju za hartije od vrijednosti (KHOV) i CDA, akcionare kompanije i zaposlene.
Kako je navedeno u radnoj verziji nacrta, da bi se ponuda za sticanje smatrala uspješnom, kupac treba da traži da pribavi najmanje 65 odsto ukupnog broja akcija sa pravom glasa.
Predloženo je da se ovakva kupoprodaja akcija ne mora obavljati na berzama, jer su kupac i prodavac unaprijed poznati.
Cio postupak preuzimanja nadzirala bi KHOV, a ako bi kupac nakon ovog procesa stekao više od 90 odsto akcija, akcionarima koji mu nijesu prodali dionice bio bi ponuðen naknadni otkup.
Ekspert ISSP-a Veselin Vukotiæ je kazao da treba razgranièiti da li se ovom pitanju prilazi sa stanovišta pravednosti ili ekonomije.
»Ne treba zaboraviti zaštitu interesa veæinskog vlasnika. Koncentracija vlasništva znaèi i odgovornost za probleme u preduzeæu, a ne samo prikupljanje blaga. Zakon ne treba da unaprijed garantuje ikome da je dobitnik. Njime ne treba praviti ogranièenja koja æe remetiti privatizaciju«, smatra Vukotiæ.
Ivanoviæ je ocijenio da je od zaštite prava manjinskih akcionara važnije omoguæavanje restrukturiranja preduzeæa.
»Možda to zvuèi grubo, ali je veoma važno otvoriti prostor za restrukturiranje i nove investicije jer od toga zavisi razvoj«, objasnio je Ivanoviæ.
Radna verzija zakona o preuzimanju prilagoðena je u najveæoj mjeri rješenjima evropskih država.
ISSP planira da organizuje još dvije rasprave o nacrtu, a predloženo je da u njima uèestvuju i generalni direktor nikšiæke Trebjese Patris Dirik /Partice Dierick/, kao i veæinski vlasnici Jugopetrola i Daido metala.
(kraj) dmc/anf